hrvatski

HETEROPREDODŽBE I AUTOPREDODŽBE U UČENJU HRVATSKOGA KAO INOG JEZIKA I KULTURE: PRILOG RAZVIJANJU MEĐUKULTURNIH KOMPETENCIJA NA PRIMJERU STUDENATA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU

Učenje inog jezika uvijek je i učenje kulture, što i od učitelja i od učenika zahtijeva međukulturne kompetencije. Kakva je druga kultura, ali i kakav je odnos samog naroda prema vlastitoj kulturi zanimljiva je tema različitim znanostima. Unutar teorije književnosti razvila se posebna grana, imagologija, koja se bavi proučavanjem predodžaba – konstrukcija i reprezentacija kolektivnih identiteta. Ovom se temom također bave sociolozi, psiholozi, radnici u turizmu… U ovom radu temi predodžaba pristupa se iz perspektive strategija poučavanja inog jezika, koje uključuju i razvijanje međukulturnih kompetencija. Cilj je ovog rada doznati kakve predodžbe o Hrvatima i Hrvatskoj imaju stranci koji su najmanje tri mjeseca proveli u Hrvatskoj (heteropredodžbe) i usporediti ih s predodžbama koje sami Hrvati imaju o sebi (autopredodžbe). Istraživanje se provodi metodom ankete koja sadrži popis pitanja s ponuđenim odgovorima i pitanja otvorenog tipa, koja se obrađuju tehnikom otvorenog kodiranja. Krajnji je cilj ovog rada, zasnovanog na anketnom istraživanju, odgovoriti na pitanje kako se dobivene informacije u konačnici mogu upotrijebiti u nastavi hrvatskoga kao inog jezika, posebno u vidu unapređenja međukulturnih kompetencija i razvijanja interkulturnog dijaloga u heterogenim skupinama polaznika. Informacije prikupljene ovim istraživanjem moći će se iskoristiti za unapređenje nastave te kao polazište budućim autorima udžbenika hrvatskoga kao inog jezika, ali i samim lektorima hrvatskoga kao inog jezika za obogaćivanje gramatičkih, leksičkih i kulturnih sadržaja vlastite nastave. Ovo istraživanje otvara prostor i budućim sličnim istraživanjima u polju poučavanja inog jezika, ali i prilog je istraživanju brendiranja nacije.

hrvatski kao ini jezik, autopredodžbe, heteropredodžbe, međukulturne kompetencije, metoda ankete

nije evidentirano