Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1087317

Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) - vektori različitih patogena


Krčmar, Stjepan; Klobučar, Ana
Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) - vektori različitih patogena // Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu "Jednog zdravlja" / Vilibić Čavlek Tatjana ; Barbić Ljubo ; Savić Vladimir ; Kaić Bernard (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2020. str. 38-39 (predavanje, domaća recenzija, prošireni sažetak, stručni)


CROSBI ID: 1087317 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) - vektori različitih patogena
(Hard ticks (Acari: Ixodidae) - vectors of different pathogens)

Autori
Krčmar, Stjepan ; Klobučar, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu "Jednog zdravlja" / Vilibić Čavlek Tatjana ; Barbić Ljubo ; Savić Vladimir ; Kaić Bernard - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2020, 38-39

ISBN
978-953-8362-03-3

Skup
Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu "Jednog zdravlja"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2020. - 23.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Tvrdi krpelji, Ixodidae, Hrvatska
(Hard ticks, Ixodidae, Croatia)

Sažetak
Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) značajni su vektori različitih patogenih organizama. Parazitiraju kao ektoparaziti sišući krv različitih vrsta kralježnjaka u stadiju ličinke, nimfe i u odraslom stadiju te su radi toga učinkoviti vektori odnosno prijenosnici patogenih mikroorganizama. Tvrdi krpelji se zaraze prilikom uzimanja krvnog obroka na šumskim životinjama, pretežno na mišolikim glodavcima te su takvi krpelji izvor zaraze za čovjeka, domaće i divlje životinje. Neki od patogenih mikroorganizama se prenose i transovarijalno sa zaraženog krpelja na nove generacije, kao što je virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME), što jasno pokazuje da su krpelji vektori i domaćini, odnosno rezervoari uzročnika bolesti. Patogeni mikroorganizmi iz probavnog sustava krpelja prelaze u žlijezde slinovnice te kod ponovnog uzimanja krvnog obroka na drugom domaćinu zajedno sa slinom ulaze u krv domaćina. Interakcije krpelj-domaćin-patogen mogu biti konfliktne ili kooperativne. U slučaju konfliktne interakcije krpelji pri uzimanju krvnog obroka inhibiraju hemostatsku i imunološku te upalnu reakciju domaćina, dok domaćin reagira lokalno i sustavno na ubod krpelja. Krpelji reagiraju na infekciju patogenima aktivirajući mehanizme za ograničavanje infekcije patogenima, a patogeni pokušavaju manipulirati biološkim procesima u krpelja, kao što su urođeni imunološki odgovor i apoptoza kako bi olakšali infekciju, razmnožavanje i prijenos. Nadalje, patogeni inhibiraju imunološki odgovor domaćina radi olakšanja infekcije, međutim domaćin reagira na pojavu infekcije patogenima aktivirajući različite mehanizme za kontrolu infekcije. U kooperativnoj interakciji krpelji imaju koristi od domaćina jer domaćin ne pokazuje reakciju na ubod, a domaćin može imati koristi od uboda krpelja povećanom rezistencijom na moguću infekciju patogenim organizmima. Krpelji također imaju koristi od infekcije patogenom, jer im to povećava izglede za preživljavanje pri različitim okolišnim uvjetima, nižim ili višim temperaturama u okolišu. Patogeni potiču aktivaciju određenih glikoproteina koji omogućuju preživljvanje krpelja pri nižim temperaturama, dok aktivacija nekih proteina onemogućuje isušivanje krpelja pri višim temperaturama. I u ovoj interakciji patogen manipulira biološkim procesima u krpelja olakšavajući infekciju, ali bez utjecaja na ishranu i razmnožavanje. Reakcija domaćina također ide u prilog patogenu jer lakše dolazi do infekcije, a domaćin također može imati koristi od infekcije patogenom jer stječe smanjenu osjetljivost na infekciju drugim, puno letalnijim patogenom. U fauni Hrvatske do sada su utvrđene 22 vrste tvrdih krpelja svrstane u 5 rodova. Najzastupljeniji rod je Ixodes s 8 vrsta, slijede rodovi Haemaphysalis s 6 vrsta, Rhipicephalus s 4 vrste te Dermacentor i Hyalomma svaki s dvije vrste krpelja. U kontinentalnom i gorskom području Hrvatske najrasprostranjenija vrsta je Ixodes ricinus, šumski krpelj, koji je ujedno i glavni vektor patogena u tom području. Krpelj I. ricinus je prenositelj slijedećih patogenih organizama: bakterija Borrelia burgdorferi s.l., uzročnika Lajmske borelioze ; Anaplasma phagocytophilum, uzročnika Humane granulocitne anaplazmoze i anaplazmoze domaćih i divljih životinja ; Francisella tularensis, uzročnika tularemije te virusa iz porodice Flaviridae, rod Flavivirus, uzročnika krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Vrsta Dermacentor reticulatus druga je vrsta krpelja po rasprostranjenosti na području istočne Hrvatske, a također je vektor brojnih patogenih organizama, kao i vrsta Dermacentor marginatus koja je zabilježena na manjem broju lokaliteta. U mediteranskom području Hrvatske najrasprostranjenija vrsta je Rhipicephalus sanguineus s.l. ili smeđi pseći krpelj. Vrsta Rhipicephalus sanguineus s.l. poznati je vektor brojnih uzročnika bolesti u pasa poput protozoa Hepatozoon canis uzročnika hepatozoonoze, Babesia vogeli uzročnika pseće piroplazmoze, bakterija Rickettsia conorii, Rickettsia massiliae iz skupine uzročnika pjegave groznice, Anaplasma platys uzročnika tropske cikličke trombocitopenije pasa, Ehrlichia canis uzročnika humane monocitne erlihioze i pseće monocitne erlihioze, neki od ovih uzročnika bolesti zabilježeni su i u Hrvatskoj. Pozornost zahtijeva i vrsta Haemaphysalis concinna kao potencijalni vektor zoonoza jer je treća najzastupljenija vrsta krpelja na području Srednje Europe, nakon vrste I. ricinus i D. reticulatus. U nedavno obavljenim istraživanjima na širem području grada Osijeka vrsta Haemaphysalis concinna bila je druga po brojnosti, nakon vrste I. ricinus. Krpelji su najbrojniji u proljetnim mjesecima i u jesen, no izostankom hladnih zima mogu se pojaviti i tijekom zimskih mjeseci. Važno je stalno praćenje dinamike pojavljivanja najzastupljenijih vrsta krpelja radi njihove vektorske uloge u prijenosu raznih patogenih mikroorganizama na ljude i ljudima važne životinje. U Hrvatskoj se u ljudi bilježe uglavnom tri bolesti čiji vektori su tvrdi krpelji, a to su: lajmska borelioza, krpeljni meningoencefalitis i mediteranska pjegava groznica. Lajmska borelioza najčešće se pojavljuje u sjeverozapadnom području Hrvatske, prisutna je i u ostalom kontinentalnom području. Krpeljni meningoencefalitis (KME) najčešće se pojavljuje u sjevernim područjima Hrvatske, a prisutan je i u ostalom kontinentalnom području uključujući i područja gorske Hrvatske (Gorski kotar), dok se mediteranska pjegava groznica pojavljuje u Dalmaciji. Sve tri navedene bolesti pokazuju sezonski karakter, uglavnom su prisutne od svibnja do rujna sukladno sezonskoj dinamici tvrdih krpelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-7456 - Prevalencija i molekularna epidemiologija emergentnih i re-emergentnih neuroinvazivnih arbovirusnih infekcija na području Hrvatske (CRONEUROARBO) (Vilibić Čavlek, Tatjana, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)

Ustanove:
Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar",
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju

Profili:

Avatar Url Ana Klobučar (autor)

Avatar Url Stjepan Krčmar (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Krčmar, Stjepan; Klobučar, Ana
Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) - vektori različitih patogena // Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu "Jednog zdravlja" / Vilibić Čavlek Tatjana ; Barbić Ljubo ; Savić Vladimir ; Kaić Bernard (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2020. str. 38-39 (predavanje, domaća recenzija, prošireni sažetak, stručni)
Krčmar, S. & Klobučar, A. (2020) Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) - vektori različitih patogena. U: Vilibić Čavlek Tatjana, Barbić Ljubo, Savić Vladimir & Kaić Bernard (ur.)Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu "Jednog zdravlja".
@article{article, author = {Kr\v{c}mar, Stjepan and Klobu\v{c}ar, Ana}, year = {2020}, pages = {38-39}, keywords = {Tvrdi krpelji, Ixodidae, Hrvatska}, isbn = {978-953-8362-03-3}, title = {Tvrdi krpelji (Acari: Ixodidae) - vektori razli\v{c}itih patogena}, keyword = {Tvrdi krpelji, Ixodidae, Hrvatska}, publisher = {Hrvatski zavod za javno zdravstvo}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }
@article{article, author = {Kr\v{c}mar, Stjepan and Klobu\v{c}ar, Ana}, year = {2020}, pages = {38-39}, keywords = {Hard ticks, Ixodidae, Croatia}, isbn = {978-953-8362-03-3}, title = {Hard ticks (Acari: Ixodidae) - vectors of different pathogens}, keyword = {Hard ticks, Ixodidae, Croatia}, publisher = {Hrvatski zavod za javno zdravstvo}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font