hrvatski

RAŠIRENOST I FUMONIZINOTOKSINOGENOST GLJIVICE Fusarium moniliforme U HRVATSKOJ

Ispitivana je raširenost i fumonizinotoksinogenost plijesni Fusarium moniliforme u kukuruzu prezimjelom u polju i uskladištenom u domaćinstvima na području Hrvatske, tvorba drugih toksičnih sekundarnih (nepoznatih) metabolita ove plijesni, te nazočnost fumonizina B1, drugih fuzariotoksina, ohratoksina A i aflatoksina u kukuruzu. Među fuzarijama dominirala je vrsta F. moniliforme u obje skupine uzoraka (32.4 % i 16.2 %). Modificiranom multitoksinskom ekstrakcijom i TLC metodom utvrđena je tvorba fumonizina B1 u svih sojeva F. moniliforme (biosinteza) u koncentracijama od 181 do 1320 mg/L. Tvorba zearalenona utvrđena je u 4.5 % F. moniliforme sojeva, u koncentracijama od 3 do 10 mg/L. Na TLC kromatogramu izdvojena su dva nepoznata metabolita koji su pokazali relativno jaki antimikrobni učinak (&#8220 ; ; ; ; bioassay in situ&#8221 ; ; ; ; na TLC kromatogramu) na Bacillus subtilis NCTC 8236 (zone inhibicije 4-10 mm). U obje skupine uzoraka kukuruza utvrđeni su fumonizin B1 (0.04-6 mg/kg), zearalenon (0.2-2.7 mg/kg), deoksinivalenol (0.57-3.2 mg/kg), diacetoksiscirpenol (0.33-1.7 mg/kg), T-2 (0.7-0.8 mg/kg) i okratoksin A (0.01-1.4 mg/kg).

Bacillus subtilis; Fumonizin B1; Fusarium moniliforme; Fuzariotoksini; Kukuruz; Okratoksin A

nije evidentirano