hrvatski

Utjecaj suplementacije kofeinom na sportsku izvedbu

Kofein je jedan od najčešće korištenih stimulansa u svijetu te je, zbog svojih ergogenih učinaka na sportsku izvedbu, vrlo popularan i među sportašicama i sportašima. Korištenje kofeina u sportu posebno je naglašeno od 2004. godine kada ga je Svjetska antidoping agencija obrisala s liste supstanci čije je korištenje zabranjeno tijekom natjecanja. U znanstvenoj su literaturi učinci kofeina na razne aspekte sportske izvedbe dobro dokumentirani kroz nekoliko preglednih radova i meta-analiza. Konkretno, akutni ergogeni učinak kofeina pokazao se evidentnim u poboljšanju mišićne jakosti i snage, mišićne izdržljivosti, izvedbi balističkih pokreta, aerobne izdržljivosti te sastavnica izvedbe timskih sportova. Istraživanja nam pokazuju da doze u rangu 2-6 mg kofeina po kilogramu tjelesne mase, neovisno o izvoru iz kojeg se kofein unosi u tijelo, mogu biti učinkovite za akutno poboljšanje sportske izvedbe. Ergogeni učinci kofeina mogu biti vidljivi i s višim dozama kofeina (raspon 7-9 mg/kg), međutim, kod tako visokih doza povećana je mogućnost izraženijih nuspojava. Kofein se u istraživačkoj praksi najčešće konzumira u obliku praha u kapsulama ili u obliku praha otopljenog u tekućini. Zadnjih godina sve je veći interes istraživača za istraživanjem učinaka kofeina iz drugih izvora: žvakaćih guma, gelova, energetskih pića te tekućina za ispiranje usta. Neki od ovih izvora kofeina su posebno zanimljivi za sportsku praksu jer omogućavaju bržu apsorpciju kofeina u tijelu i, prema tome, pružaju mogućnost bržeg djelovanja. Treba naravno spomenuti i kavu kao najčešće korišteni izvor kofeina općenito u svijetu. Istraživanja učinaka kave na sportsku izvedbu nema mnogo iz razloga što količina kofeina u kavi može jako varirati, ali istraživanja koja jesu provedena upućuju na zaključak da je kava vrlo vjerojatno učinkovito sredstvo poboljšanja sportske izvedbe. Jedna šalica kave sadrži, u prosjeku, 100-120 mg kofeina te prema tome dvije šalice kave za osobu tjelesne mase 80 kg daju dozu od oko 3 mg/kg kofeina, što je u rangu preporučene doze za akutni ergogeni učinak uz izostanak ili uz minimum nuspojava. Što se tiče idealnog vremena („tajminga“) konzumacije kofeina, treba spomenuti da se vršne vrijednosti koncentracije kofeina u plazmi postižu 45-60 minuta nakon konzumacije. Ipak, ovo može varirati ovisno o izvoru kofeina, praznom ili punom želucu, te može osjetno varirati od sportaša do sportaša. Konzumacija kofeina putem žvakaće gume, primjerice, omogućava bržu apsorpciju naspram kofeina u kapsuli jer ista započinje već u usnoj šupljini. Habitualna konzumacija kofeina, čini se, nema utjecaja na ergogene učinke akutne suplementacije kofeinom, iako postoje istraživanja koja su pokazala suprotno. Prema tome, moguće je da sportaši koji dnevno konzumiraju veće količine kofeina (tj. imaju viši habitualni unos kofeina kroz dan) trebaju veću dozu za postizanje istog akutnog ergogenog učinka, iako ova teza zahtijeva dodatna istraživanja. Na kraju, treba naglasiti da je fiziološki odgovor svakog sportaša na kofein vrlo individualan i iako će kofein poboljšati sportsku izvedbu kod većine, to neće biti slučaj sa svim sportašima. Savjet trenerima i sportašima, zainteresiranima za suplementaciju kofeinom, je da kroz trening testiraju razne doze kofeina i istraže za svakog sportaša pojedinačno učinke u pogledu utjecaja na sportsku izvedbu kao i moguće nuspojave. Nakon toga, odluke koje se donose glede suplementacije kofeinom bi trebale biti individualizirane za svakog sportaša pojedinačno.

kofein ; ergogena sredstva ; učinak poboljšanja izvedbe

nije evidentirano