Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Razvoj arhivistike prema suvremenoj znanosti - analiza časopisa Arhivski vjesnik od 1899. do 2017. godine (CROSBI ID 436114)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Žaja, Lana Razvoj arhivistike prema suvremenoj znanosti - analiza časopisa Arhivski vjesnik od 1899. do 2017. godine / prof. dr. sc. Hrvoje Stančić (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2020. doi: 10.17234/diss.2020.8435

Podaci o odgovornosti

Žaja, Lana

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

hrvatski

Razvoj arhivistike prema suvremenoj znanosti - analiza časopisa Arhivski vjesnik od 1899. do 2017. godine

Ovaj rad kvantitativnom i kvalitativnom analizom znanstveno-stručnog časopisa Arhivski vjesnik u razdoblju od 1899. do 2017. godine daje uvid u razvoj arhivistike prema suvremenoj znanosti. Sveukupno, istraživanje prati razvoj arhivistike kao znanstvene discipline kroz analizu triju razdoblja. U prvom razdoblju, od 1899. do 1945. godine, sadržajno se analiziraju objavljeni članci u vremenu kada je časopis obrađivao isključivo povijesne teme. U drugom razdoblju, od 1958. do 1980. godine, sadržajno se analiziraju radovi od kada je časopis dostupan na portalu Hrčak. Prva dva razdoblja (1899. – 1945. i 1958. – 1980.) istražena su sadržajnom analizom relevantnih radova, posebice uredničkih uvodnika koji su, s obzirom na tu da upućuju na uredničku politiku, najrelevantniji za utvrđivanje usmjerenja i opsega ovog časopisa pa tako i hrvatske arhivistike. Sadržajna analiza implicira čvrste okosnice preko kojih se bilježe podatci radi kasnije usporedbe i rezultata. Primarne okosnice prema kojima su članci obilježavani uključuju razliku između povijesnog, tradicionalno-arhivističkog i digitalno- arhivističkog usmjerenja. Treće razdoblje, od 1981. do 2017. godine, analizirano je sadržajno, ali i scientometrijskim metodama i alatima, s prijelomnom 1984. godinom, kada je utemeljena Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te se usporedo s tim događajem povezuje i razvoj suvremene arhivistike kao znanstvene discipline. Navedenim razdobljima prethodi statistička analiza i analitika razdoblja od 1899. do 1945. godine, koje daje uvid u strukturu časopisa, ukupan broj naslova i radova, autorstva te opseg časopisa prema uredničkim politikama. Od 2001. do 2017. godine članci se istražuju i analiziraju posebno razvijenom kategorizacijom u tri koraka kako bi se pružio uvid u razvoj suvremene, posebno digitalne, tematike. Precizniju analizu zadane tematike omogućilo je i sustavno uvrštavanje ključnih riječi koje je započelo 2000. godine, čija je klasifikacija prikazana kroz frekventnost u člancima. Godina 2001. odabrana je kao početak ovog razdoblja radi formiranja novog uredništva Arhivskog vjesnika te održavanja prvog Kongresa hrvatskih arhivista i upravo u tom razdoblju provedene su najbogatije analize. Ukupan korpus objavljenih digitaliziranih publikacija, za predmetno razdoblje od 1899. do 2017. godine, obuhvaća 2471 članak. Zadnje razdoblje (1981. – 2017.) istraženo je na isti način kao i prijašnja radi usporedbe, ali dodatno ispitano scientometrijskim metodama i indikatorima koji uključuju autorstvo radova, produktivnost autora i najproduktivnije autori, mreže suradnje među autorima, vrste radova, opseg radova te jezik radova. Navedene analize provedene na cijelom spomenutom razdoblju rezultate i raspravu u zaključku prikazuju longitudinalno na dvjema razinama: prva je razina od 1958. do 1984., a druga od 1985. do 2017. godine. Prijelomna, 1984. godina odabrana je zato što je tada utemeljena Katedra za arhivistiku na Odsjeku na informacijske i komunikacijske znanosti kako bi se dodale informacije za interpretaciju razvoja arhivistike kao discipline. Dodatno, u dijelu zadnjeg razdoblja (2001. – 2017.) metodološki razvijena kategorizacija omogućila je uvid u zastupljenost određenih standardiziranih temeljnih koncepata suvremene arhivistike, koji, uz tradicionalne, uključuju i nove koncepte kao što su: digitalizacija, informatizacija, očuvanje autentičnosti digitalnih zapisa, proces digitalnog očuvanja, digitalni arhivi i dr. Pri tome se posebna pozornost pridodaje prelasku u digitalno umreženo okruženje. Članci sadržajnog istraživanja označeni su na temelju naslova, sažetaka i ključnih riječi. U slučaju nedoumica, pregledani su i cjeloviti tekstovi radova. Navedeni pristup stručne kvalitativne procjene usmjerenja članaka omogućio je da se sve već navedene scientometrijske okosnice provedu zasebno unutar svake dobivene skupine članaka. Budući da su dobiveni istim determinističkim procesom, tako dobiveni izvještaji izravno su usporedivi. Navedeno istraživanje pruža uvid u arhivističke specijalizacije te u razlike (ili njihov manjak) u publikacijskim i uredničkim aktivnostima te značajnim autorima i institucijama iz kojih dolaze. Kvalitativna istraživačka analiza Arhivskog vjesnika, u ovom radu, sastoji se od niza statističkih procedura koje se temelje na sakupljanju dihotomnih podataka, to jest onih podataka koji mogu poprimiti vrijednost 0 (članak koji nema dodanu vrijednost za arhivistiku) i 1 (članak koji ima dodanu vrijednost za arhivistiku). Ove su tehnike prikladne ondje gdje se ključne riječi i zadani entiteti mogu lakše izbrojiti ili razvrstati nego izmjeriti. Same su tehnike numerički bazirane. U ovom istraživanju kvalitativne rekonstrukcije suvremene arhivistike počivaju na tekstualnim zapisima koji sadržavaju stručne termine koji prikazuju razdoblja razvoja arhivistike od povijesti arhivske struke do arhivistike kao suvremene znanosti. Glavni indikatori za postizanje cilja kvalitativnim istraživanjem razvrstani su u dvije faze. U prvoj fazi istraživanja (1958. – 2017.) analizirano je sedam osnovnih pokazatelja formalnih obilježja Arhivskog vjesnika: politika uredništva, sadržajna struktura, ukupan broj članaka, ukupan broj autora, ukupan broj vrsta radova, opseg članaka i jezici publiciranja. U drugoj fazi istraživanja (1958. – 2017.) analizirano je sedam predmetnih obilježja znanstvenih članka koja trebaju odgovarati sadržaju teksta: naslov, sažetak, ključne riječi, izvorni znanstveni rad, pregledni rad, stručni rad, izlaganje sa znanstvenog skupa. Primarne su okosnice ovog rada u istraživačko- sadržajnoj analizi časopisa Arhivski vjesnik te prvobitno uključuju razliku između arhivistike i arhivistike u digitalnome okruženju.

Arhivski vjesnik, arhivistika, sadržajna analiza, scietnometrija, standardi, norme, arhivsko zakonodavstvo, digitalno očuvanje, digitalni arhivi

nije evidentirano

engleski

Development of Archival Science towards Contemporary Science - Analysis of the Journal Bulletin d'archives from 1899. to 2017.

nije evidentirano

Bulletin d'archives, archivistics, content analysis, scientometrics, standards, norms, archive legislation, digital preservation, digital archives

nije evidentirano

Podaci o izdanju

578

09.10.2020.

obranjeno

10.17234/diss.2020.8435

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Informacijske i komunikacijske znanosti

Poveznice