hrvatski

MISKONCEPTI STUDENATA UĈITELJSKOGA STUDIJA U SPLITU O PUŠENJU

Pušenje duhana danas predstavlja veliki zdravstveni, ekonomski i socio-kulturni problem, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Mladi su tijekom sazrijevanja i traţenja identiteta skloni raznim vrstama eksperimentiranja, što ukljuĉuje i isprobavanje novih sredstava ovisnosti, ukljuĉujući i pušenje. Svugdje oko sebe nailazimo na pušaĉe koji osim što uništavaju svoje zdravlje, narušavaju zdravlje i nepušaĉa u svojoj blizini. Stoga, pušenje predstavlja jednu od ozbiljnijih vrsta ovisnosti današnjice te je ujedno i meĊu vodećim uzrocima smrtnosti. Naime, pušenje je ĉimbenik rizika za tri vodeće skupine uzroka smrti u Hrvatskoj – kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti i bolesti respiratornog sustava. Svi organski sustavi pogoĊeni su štetnim djelovanjem više od ĉetiri tisuće kemijskih spojeva koje pušaĉ unosi inhalacijom duhanskoga dima. Pasivno pušenje je nevoljno inhaliranje duhanskoga dima koji se smatra drugim najĉešćim uzrokom izloţenosti kancerogenima. U mnogim je drţavama pušenje duhana prepoznato kao ozbiljan i opasan zdravstveni problem koji pridonosi smrtnosti zbog niza bolesti koje se pojavljuju kao posljedica dugotrajnog uţivanja u pušenju zbog ĉega su uvedeni antipušaĉki zakoni. Najštetniji sastojci duhanskoga dima su nikotin, katran i ugljikov dioksid. Iako sve tvari u dimu utjeĉu na izloţene ljude do odreĊenoga stupnja, nikotin se smatra primarnom tvari koja je odgovorna za farmakološke reakcije na pušenje, a mnogi ljudi puše kako bi zadovoljili svoju ovisniĉku potrebu za nikotinom. U ovome istraţivanju sudjelovalo je 110 ispitanika od prve do pete godine studija Uĉiteljskoga studija u Splitu, a odgovori su analizirani na temelju anketnog upitnika koji se sastojao od tri dijela. U prvom dijelu ispitivali smo jesu li ispitanici pušaĉi te razloge zbog kojih puše, a u drugom i trećem dijelu imaju li razvijene miskoncepte o duhanskom dimu i utjecaju pušenja na zdravlje. Dobiveni rezultati pokazuju kako 45 % ispitanih osoba puši duhanske proizvode, dok ih je najviše (65 %) poĉelo pušiti tijekom srednje škole, što zapravo predstavlja najkritiĉnije razdoblje adolescentne dobi. Naši studenti ne poznaju dovoljno zakonske odredbe i naĉine na koji bi se smanjio broj pušaĉa, kao ni utjecaj nikotina na zdravlje. Većina studenata nije svjesna kako je pušenje jedan od vodećih uzroka smrti te nisu svjesni štetnog utjecaja na psihiĉko i fiziĉko osobno zdravlje. Ipak, ohrabrujuće je da ih većina ţeli prestati pušiti. Kako bismo nekim budućim istraţivanjima dobili bolje i obećavajuće rezultate o problemu ovisnosti pušenja, nuţno je provoditi razne edukativnointeraktivne radionice i osmišljavati tematske seminare o ovisnosti pušenja te uloţiti dodatne napore prevencije uvođenjem antipušaĉkih zakona.

pušenje, adolescenti, štetni utjecaji, prevencija

nije evidentirano