hrvatski

Prediktori stresa kod psihoterapeuta povezani sa psihoterapijskim poslom

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doživljaj i izvore stresa povezanog sa psihoterapijskim poslom te načine suočavanja sa stresom u kontekstu pandemije COVID-19 i potresa u Zagrebu. U online istraživanju sudjelovalo je 118 psihoterapeuta/kinja (14% muškaraca). Primijenjen je prigodno konstruirani upitnik koji je sadržavao opća pitanja, pitanja o stresu povezanim sa psihoterapijskim poslom, značajkama psihoterapijskog posla i COPE upitnik suočavanja sa stresom. Rezultati su pokazali umjerenu razinu stresa povezanog s poslom u obje situacije, ali nešto višu za vrijeme pandemije i potresa. Psihoterapeuti s višim razinama stresa povezanog s poslom prije pandemije i potresa procjenjivali su zanimanje psihoterapeuta općenito stresnijim, osjećali su se preopterećenije brojem klijenata, izoliranije i opterećenije administracijom nego psihoterapeuti s nižim razinama stresa. Psihoterapeuti s višim razinama stresa za vrijeme pandemije i potresa procijenili su zanimanje psihoterapeuta za vrijeme pandemije stresnijim, doživjeli su više promjena u poslu zbog pandemije i potresa, osjećali su se preopterećenije brojem klijenata, smatrali važnijom prilagođenost prostora u kojem rade, bili su stariji i više propitkivali naplaćivanje usluga nego oni s nižim razinama stresa. Strategije suočavanja sa stresom koje psihoterapeuti najviše koriste usmjerene su na emocije i rješavanje problema. Značajni prediktori razine stresa povezanog s poslom prije pandemije i potresa bili su opća procjena stresnosti zanimanja psihoterapijskog posla, osjećaj izoliranosti te poricanje. Razinu stresa povezanog s poslom za vrijeme pandemije i potresa značajno su predviđali procjena stresnosti zanimanja psihoterapeuta, nedoumice oko naplaćivanja i dob. Rezultati su djelomično u skladu s očekivanjima i nude novi okvir za nastavak istraživanja stresa kod psihoterapeuta u Hrvatskoj.

psihoterapeuti, stres, strategije suočavanja, koronavirus, potres

nije evidentirano