hrvatski

Participativno kartiranje percepcije i korištenja kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture na razini grada - studija slučaja grada Zagreba

Kulturološke usluge ekosustava definirane su definirane Milenijskom procjenom ekosustava kao nematerijalne koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava kroz duhovno obogaćivanje, kognitivni razvoj, razmišljanje, rekreaciju i estetske doživljaje. One su neopipljive, ali jednom kada nestanu ne mogu se nadoknaditi. Zbog toga su iznimno važne za ljude koji žive u urbanim područjima jer su neodvojivo povezane s ljudskima blagostanjem i urbanom zelenom infrastrukturom koja ih pruža. Sve kulturološke usluge nisu jednako istražene s rekreacijom, ekoturizmom i estetskim vrijednostima kao više te edukacijskim vrijednostima i duhovnošću kao slabije istraženima. U ovisnosti o lokaciji koja ih pruža, ljudi također različito vrednuju kulturološke usluge ekosustava. S obzirom na to koliko su bitne za stanovnike gradova od iznimne je važnosti uzeti u obzir percepciju i način korištenja stvarnih korisnika. Poznavanje preferiranih lokacija omogućava prostorne i statističke analize kojima se mogu identificirati faktori važni za pružanje određene kulturološke usluge. Kartiranje prostorne pojavnosti kulturoloških usluga u odnosu na tipove zelene infrastrukture i praćenje tih promjena kroz vrijeme može dati vrijedne informacije za buduće planiranje i gospodarenje. Iako su kulturološke usluge nematerijalnog karaktera, otkrivanje gdje se one pojavljuju, kao i obilježja mjesta koje ih nude važan je korak prema njihovoj implementaciji u prostorno planiranje.

kvantitativno istraživanje, PPGIS, privrženost mjestu, estetska privlačnost, rekreacija, kulturni identitet, edukacija o prirodi

nije evidentirano