hrvatski

Marginalci na marginama hrvatskih enciklopedija ili O kulturi (ne)sjećanja na romske žrtve genocida u hrvatskoj enciklopedistici

Romsko stanovništvo naselilo je hrvatska područja najkasnije u drugoj polovini XIV. st. i danas čini jednu od najstarijih manjinskih skupina. Povijest Roma u Hrvatskoj većinom je bila obilježena razdobljima sukoba te politike asimilacije i represije državnih i lokalnih vlasti prema njima. Jedno takvo razbolje bilo je ono za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su ustaške vlasti provele genocid nad Romima. No, nakon završetka rata kultura sjećanje na romske žrtve bila je potisnuta na marginu i to potisnuta ideološkim diskursom komemoriranja „svih žrtava fašističkog terora“. Takav diskurs se promijenio tek unazad nekoliko godina sa zasebnim komemoriranjem romskih žrtava u selu Uštici, koje je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata jedan od dijela jasenovačkog logora za romsko stanovništvo. Istodobno, hrvatske vlasti i njene kulturne i akademske institucije nisu se posebno bavile proučavanjem identitetske posebnosti romskog stanovništva čime su oni bili potisnuti na margine hrvatske kulture u znanosti. Jedan odraz (refleksija) takve marginalnosti vidljiva je u hrvatskoj enciklopedistici, kao dijelu hrvatske kulturne baštine i znanja. Upravo takav odnos prema Romima biti će analiziran u kontekstu prikaza njihovog genocidnog stradanja u enciklopedijama koje su nakon 1945. do danas izdane u Hrvatskoj. Imajući navedeno na umu, unutar analize biti će obuhvaćena i komparacija hrvatskih enciklopedija sa određenim primjerima enciklopedija u drugim europskim zemljama u kontekstu prikaza genocida nad Romima.

Romi, Hrvatska, enciklopedije, genocid nad Romima, kultura.

nije evidentirano