hrvatski

Razumijevanje korelacijskih i kauzalnih odnosa kod studenata

Istraživanja koja se bave sposobnošću ljudi da točno zaključuju o korelacijskim i kauzalnim odnosima između varijabli su rijetka, a ona koja su provedena upućuju na to da opća populacija, ali i studenti imaju teškoća s razlikovanjem korelacijskih i kauzalnih tvrdnji. Zaključke o kauzalnom odnosu možemo donositi samo u određenim uvjetima, a razlikovanje povezanosti od uzročnosti smatra se temeljnom vještinom znanstvene pismenosti. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati sklonost studenata donošenju kauzalnih zaključaka na temelju opažene povezanosti među varijablama, provjeriti razlikuju li se studenti s različitim razinama znanja o metodologiji znanstvenih istraživanja i statistici u sklonosti donošenju kauzalnih zaključaka na temelju opažene povezanosti među varijablama i ispitati postoji li razlika između studenata koji pogrešno donose zaključke o kauzalnosti na temelju opažene povezanosti i onih koji to ne čine u osobinama kao što su sklonost racionalnom ili intuitivnom mišljenju, povjerenje u znanost i znanstvenike i sklonost paranormalnim vjerovanjima. U istraživanju je sudjelovalo 211 studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uzorak se sastojao od tri skupine koje su se razlikovale po znanju i iskustvu u metodologiji znanstvenih istraživanja i statistici. Jednu grupu činili su studenti anglistike (n = 61), drugu su činili studenti 1. godine psihologije (n = 73), a treću studenti 2. godine psihologije (n = 77). Zadatak sudionika je bio da pročitaju opis istraživanja i odgovore koje je zaključke na temelju njega moguće donijeti. Svaki sudionik je čitao četiri opisa, dva koja su opisivala korelacijsko istraživanje u kojem je dobivena pozitivna ili negativna povezanost između varijabli i dva koja su opisivala eksperimentalno istraživanje u kojem je dobiven pozitivan ili negativan utjecaj nezavisne na zavisnu varijablu. Sudionici su ispunili i Racionalno- iskustveni inventar, Upitnik povjerenja u znanost i znanstvenike i Revidiranu skalu vjerovanja u paranormalno. Rezultati su pokazali da više od polovine studenata koji nemaju formalna znanja iz metodologije i statistike donose pogrešne zaključke o kauzalnim odnosima na temelju povezanosti, a da je taj postotak niži kod onih koji imaju više znanja iz metodologije i statistike. Sudionici koji su na temelju pozitivne povezanosti među varijablama pogrešno zaključili o kauzalnom odnosu imaju niže rezultate na skali potrebe za spoznajom i niže rezultate na skali povjerenja u znanost i znanstvenike.

korelacija, uzročnost, zaključivanje, istraživački nacrti

nije evidentirano