Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prirodoslovna istraživanja otoka Lokruma do kraja 20. stoljeća (CROSBI ID 695036)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Ozimec, Roman ; Vuković, Marijana ; Ćaleta, Darija ; Matočec, Neven Prirodoslovna istraživanja otoka Lokruma do kraja 20. stoljeća // Book of Abstracts Lokrum Island: From scientific knowledge to protected area management / Zbornik sažetaka znanstveno-stručnog skupa Otok Lokrum: Od znanstvenih spoznaja do upravljanja zaštićenim područjem /. 2019. str. 108-109

Podaci o odgovornosti

Ozimec, Roman ; Vuković, Marijana ; Ćaleta, Darija ; Matočec, Neven

hrvatski

Prirodoslovna istraživanja otoka Lokruma do kraja 20. stoljeća

Dubrovnik je jedinstvena prirodoslovna, povijesna, civilizacijska i kulturološka cjelina istočne obale Jadrana, u kojoj prirodoslovna istraživanja započinju paralelno s onima u Europi. Biogeografski, Dubrovnik se nalazi na području Mediterana i Dinarida te dodiru zapadne, istočne i južne Europe, stoga ga istražuju brojni europski prirodoslovci koje privlači biogeografski položaj, krajobrazna ljepota i iznimna bioraznolikost. Brojne publikacije navode dubrovačke (Ragusa) toponime: uže područje (Grad, Pile, Ploče), Srđ (Fort Imperial), Bosanka, Lapad, Gruž (Gravosa), otok Lokrum (Lacroma) i Rijeka Dubrovačka (Ombla). Istraživanje povijesti prirodoslovlja Dubrovnika predstavlja kontinuiran posao upornih istraživača, zbog potrebe sustavnog prikupljanja razbacanih i teško dostupnih podataka vezanih za publiciranje radove, terenska istraživanja, biografije i postojeće zbirke. Povijest prirodoslovlja otoka Lokruma nedjeljiva je od Dubrovnika, jer gotovo nema prirodoslovca koji ih sinkrono ne istražuje. Do sada je prikupljeno preko 180 znanstvenih radova te zabilježeno preko 120 prirodoslovaca istraživača Lokruma, prvenstveno mikrobiologa, botaničara, mikologa i zoologa. Moderna znanstvena istraživanja započinju početkom 19. stoljeća, kad pojedine vrste flore Lokruma navodi austrijski profesor Franz Petter (1823 ; 1832). Nastavlja ih dubrovački svećenik i ljekarnik Ivan Kuzmić, koji rezultate istraživanja malakološke faune objavljuje 1858. u radu Conchiglie terrestri e fluviali transportate del mare sul lidi dell Isola Lacroma, prvom radu u potpunosti posvećenom Lokrumu. Morsku faunu rakova kod Lokruma, istražuje češki profesor Camil Heller (1862 ; 1863). Izniman i sustavan botanički rad proveden na otoku objavljuje 1863. doajen hrvatske botanike Robert Visiani u radu Sulla vegetazione e sul clima dell’isola di Lacroma in Dalmazia. Kemijska istraživanja lokrumskog Mrtvog mora provode još davne 1876. godine austrijski znanstvenici Loebisch i Sipöcz, dok bioraznolikost bakterija i protista 1890. istražuje češki znanstvenik Hansgirg. Botanička istraživanja Lokruma tijekom 19. stoljeća bila su učestala, a među botaničarima se ističu: Unger, Beltramini, Mannagetta, Acherson, Adamović, Jetter, Stockmayer, Matouschek. Kroz 20. stoljeće istraživanja uključuju alge i mahovine. Ističu se strani istraživači: Ginzberg, Loitlesberger, Schiffner, Glowacki, Latzel, Baumgartner i Schiffner te domaći: Arnold, Horvat, Horvatić, Hećimović, Šerman i Ilijanić. Mikološka istraživanja početkom 20. stoljeća započinje austrijski lihenolog Zahlbruckner, a nastavljaju ih Rechinger, Servit i Kuthan, domaći mikolog Pišpek te veliki posvećenik hrvatske mikologije Ivan Focht. Zoološka istraživanja kroz 19. stoljeće nastavlja dubrovački zoolog Baldo Kosić te nestor hrvatske biologije Spiridion Brusina, koji 1894. organizira znanstveno istraživanje Jadrana školskim brodom Margita, te s kolegama (Damin, Langhoffer) istražuje i Lokrum. Od stranih istraživača ističu se europski zoolozi: Mann, Reitter, Werner, Strobl ; a kuriozitet je ornitološki rad kojeg je 1887. objavio prijestolonasljednik Austro-Ugarske, princ Rudolf Habsburški. Kroz 20. stoljeće, zoolozi istražuju prvenstveno entomofaunu te kralježnjake, posebno ptice, kroz rad Ornitološke stanice osnovane na Lokrumu 1961. Ističu se strani: Kempny, Sahlberg, Maly, Galvagni, Rebel, Borkenhagen, Neuhaus, Schima, Heikertinger, Jaap, Warnecke, Werner te domaći istraživači: Kolombatović, Müller, Novak, Karaman, Gamulin, Nikolić, Tutman, Lesinger, Štromar, Balarin i drugi. Rad na istraživanju povijesti prirodoslovnih istraživanja otoka Lokruma nastavljamo dalje, ponajprije kroz sintezu prikupljenih podataka i objavu znanstvenog rada te izradu popularno- stručne publikacije, kojom će se rad europskih i domaćih prirodoslovaca na otoku Lokrumu valorizirati, popularizirati i približiti kako stručnoj, tako i cjelokupnoj zainteresiranoj javnosti.

botanika ; mikrobiologija ; mikologija ; prirodoslovlje ; zoologija

nije evidentirano

engleski

Natural history research of Lokrum island until the end of the 20th century

nije evidentirano

botany ; microbiology ; mycology ; natural history ; zoology

nije evidentirano

Podaci o prilogu

108-109.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Book of Abstracts Lokrum Island: From scientific knowledge to protected area management / Zbornik sažetaka znanstveno-stručnog skupa Otok Lokrum: Od znanstvenih spoznaja do upravljanja zaštićenim područjem /

Podaci o skupu

Otok Lokrum : od znanstvenih spoznaja do upravljanja zaštićenim područjem

poster

07.11.2019-08.11.2019

Dubrovnik, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija