hrvatski

Samostalna izložba "Salllon postisolationis"

Marko Šošić SALLLON postisolationis Izložba slikara Marka Šošića, pod nazivom Salllon postisolationis, daje uvid u stvaralački opus autora nastao većinom u periodu nedavne izolacije koja ga je odvojila od obaveza i pritisaka svakodnevnog života i vratila u stanje spontanog i posvećenog stvaranja. Izolacija, koja je do nekada bila apstraktni pojam, stanje koje smo priželjkivali podsvjesno, kao period introspekcije i sažimanja životnih iskustava, pretvorila se u priliku za pročišćenje duha i života od nebitnih ali frustrirajućih odnosa. Autor koristi trenutke osame za obdukciju svojih misli, žudnji i iskustava proizašlih iz stvarnog i unutarnjeg doživljaja privatnih događaja. Izloženi radovi pokazuju dualitet, u formi i načinu stvaranja, jasno ukazujući na kontrapunkt vizualnih slika proizašlih iz svijesti i podsvijesti. Suprotstavljanje unutarnjeg i vanjskog svijeta u formi se kreće od realizma do apstrakcije, nastalih na temelju opservativnog objektivnog čina promatranja i nadrealnog subjektivnog iskazivanja podsvjesnog stanja. Jedan dio izolacijskih slika nastaje u rijetkim trenutcima boravka u prirodi, tijekom kojih u akvarelu slika prizore krajolika uz Bosut, biljke koje svakodnevno promatra, portrete poznanika s kojima se rijetko vidi. To iskustvo je ujedno i jedino iskustvo fizičke stvarnosti. Biljke su prikazane s preciznošću botaničkih ilustracija, u kojima do izražaja dolazi poznavanje anatomije biljke te realizam kao posljedica gotovo znanstvene opservacije prirode. Krajolici i portreti pokazuju brze temporalne karakteristike procesa, potezi se vuku intuitivno, s ciljem hvatanja prirodne promjene kao svojevrsni kroki trenutka. U ovoj seriji radova služi se lokalnom bojom, koja je prirodi predodređena ali i prepoznatljiva u našim obrascima sjećanja. U tom dijelu opusa vodi se malim formatima, intimnim slikama, koje se slikaju u živim kontaktima s prirodom i ljudima. Drugi dio izolacijskog opusa predstavljen je velikim formatima koji se radikalno razlikuju od iskustava prirode. Motivi slika su ženski i muški aktovi postavljeni u vrlo neobične odnose koji izazivaju simbolička značenja i omogućavaju otvorenu interpretaciju promatrača. U slikama muških aktova očita je podsvjesna težnja za iskazivanjem unutarnjih stanja i žudnji. Gotovo barokna, naturalistična tijela plutaju u nedefiniranom, jedva naznačenom prostoru, a realistični fragmenti tijela suprotstavljaju se volumenom plošnosti i apstrakciji pozadine. Za razliku od muških senzualnih aktova, ženski aktovi su klimtovski stilizirani i povremeno schieleovski deformirani, pretvoreni u grotesku i sarkazam isprovociran životnim situacijama. U ovoj seriji radova boja je nedeskriptivna, odvojena od stvarnih iskustava i prepuštena imaginaciji i osobnoj interpretaciji. Svi valerski prijelazi kreću se od tople ružičaste prema hladnoj ljubičastoj i tako koloristički povezuju radove u jedinstven ciklus. Korištenje boje prema obrascima individualnog simbolizma, bez referenci na koloristička iskustva stvarnog svijeta, vodi promišljanje o djelima u nadrealne koncepte iskazivanja podsvijesti. Proces nastajanja ovih slika značajno se razlikuje od prethodnih i ambijentalno i temporalno. Slika prema sjećanju u intimnom radnom prostoru, pravom slikarskom odisejom lazurne tehnike tijekom koje se postupno i slojevito gradi glatka površina slike. Uzimajući u obzir brze, opservativne, male akvarele i velike imaginativne slike uljem na platnu možemo reći da su autoru mogućnosti boje i kista sasvim dovoljne za iskazivanje svih realnih i nadrealnih stanja. Svetost podloge i njezina prekrivanja bojom za Marka je nezaobilazan proces u kojem se kreće kroz različite tehnike kao virtuoz, dobro poznavajući prirodu nanosa boje i njenih interakcija s podlogom. Tehnička perfekcija izvedbe uvijek je u propitujućem odnosu s višeznačjem koje proizlazi iz neobičnog i nedefiniranog konteksta u kojem se likovi susreću. Iako se dvije navedene serije slika po mnogočemu razlikuju, povezane su vremenskim periodom stvaranja u izolaciji i odaju dramu koja se događa svaki put kada autor okrene pogled prema sebi. Lana Skender

samostalna izložba, likovna umjetnost, slikarstvo

nije evidentirano

engleski

One man show "Salllon postisolationis"

Marko Šošić SALLLON postisolationis Izložba slikara Marka Šošića, pod nazivom Salllon postisolationis, daje uvid u stvaralački opus autora nastao većinom u periodu nedavne izolacije koja ga je odvojila od obaveza i pritisaka svakodnevnog života i vratila u stanje spontanog i posvećenog stvaranja. Izolacija, koja je do nekada bila apstraktni pojam, stanje koje smo priželjkivali podsvjesno, kao period introspekcije i sažimanja životnih iskustava, pretvorila se u priliku za pročišćenje duha i života od nebitnih ali frustrirajućih odnosa. Autor koristi trenutke osame za obdukciju svojih misli, žudnji i iskustava proizašlih iz stvarnog i unutarnjeg doživljaja privatnih događaja. Izloženi radovi pokazuju dualitet, u formi i načinu stvaranja, jasno ukazujući na kontrapunkt vizualnih slika proizašlih iz svijesti i podsvijesti. Suprotstavljanje unutarnjeg i vanjskog svijeta u formi se kreće od realizma do apstrakcije, nastalih na temelju opservativnog objektivnog čina promatranja i nadrealnog subjektivnog iskazivanja podsvjesnog stanja. Jedan dio izolacijskih slika nastaje u rijetkim trenutcima boravka u prirodi, tijekom kojih u akvarelu slika prizore krajolika uz Bosut, biljke koje svakodnevno promatra, portrete poznanika s kojima se rijetko vidi. To iskustvo je ujedno i jedino iskustvo fizičke stvarnosti. Biljke su prikazane s preciznošću botaničkih ilustracija, u kojima do izražaja dolazi poznavanje anatomije biljke te realizam kao posljedica gotovo znanstvene opservacije prirode. Krajolici i portreti pokazuju brze temporalne karakteristike procesa, potezi se vuku intuitivno, s ciljem hvatanja prirodne promjene kao svojevrsni kroki trenutka. U ovoj seriji radova služi se lokalnom bojom, koja je prirodi predodređena ali i prepoznatljiva u našim obrascima sjećanja. U tom dijelu opusa vodi se malim formatima, intimnim slikama, koje se slikaju u živim kontaktima s prirodom i ljudima. Drugi dio izolacijskog opusa predstavljen je velikim formatima koji se radikalno razlikuju od iskustava prirode. Motivi slika su ženski i muški aktovi postavljeni u vrlo neobične odnose koji izazivaju simbolička značenja i omogućavaju otvorenu interpretaciju promatrača. U slikama muških aktova očita je podsvjesna težnja za iskazivanjem unutarnjih stanja i žudnji. Gotovo barokna, naturalistična tijela plutaju u nedefiniranom, jedva naznačenom prostoru, a realistični fragmenti tijela suprotstavljaju se volumenom plošnosti i apstrakciji pozadine. Za razliku od muških senzualnih aktova, ženski aktovi su klimtovski stilizirani i povremeno schieleovski deformirani, pretvoreni u grotesku i sarkazam isprovociran životnim situacijama. U ovoj seriji radova boja je nedeskriptivna, odvojena od stvarnih iskustava i prepuštena imaginaciji i osobnoj interpretaciji. Svi valerski prijelazi kreću se od tople ružičaste prema hladnoj ljubičastoj i tako koloristički povezuju radove u jedinstven ciklus. Korištenje boje prema obrascima individualnog simbolizma, bez referenci na koloristička iskustva stvarnog svijeta, vodi promišljanje o djelima u nadrealne koncepte iskazivanja podsvijesti. Proces nastajanja ovih slika značajno se razlikuje od prethodnih i ambijentalno i temporalno. Slika prema sjećanju u intimnom radnom prostoru, pravom slikarskom odisejom lazurne tehnike tijekom koje se postupno i slojevito gradi glatka površina slike. Uzimajući u obzir brze, opservativne, male akvarele i velike imaginativne slike uljem na platnu možemo reći da su autoru mogućnosti boje i kista sasvim dovoljne za iskazivanje svih realnih i nadrealnih stanja. Svetost podloge i njezina prekrivanja bojom za Marka je nezaobilazan proces u kojem se kreće kroz različite tehnike kao virtuoz, dobro poznavajući prirodu nanosa boje i njenih interakcija s podlogom. Tehnička perfekcija izvedbe uvijek je u propitujućem odnosu s višeznačjem koje proizlazi iz neobičnog i nedefiniranog konteksta u kojem se likovi susreću. Iako se dvije navedene serije slika po mnogočemu razlikuju, povezane su vremenskim periodom stvaranja u izolaciji i odaju dramu koja se događa svaki put kada autor okrene pogled prema sebi. Lana Skender

one man show, visual art, painting

nije evidentirano