Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1084982

Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem


Kelam, Ivica
Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem, 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska


CROSBI ID: 1084982 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem
(Genetically modified croos as a bioethical issues)

Autori
Kelam, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
09.05

Godina
2014

Stranica
600

Mentor
Čović, Ante

Ključne riječi
genetički modificirani usjevi, korporacije, bioetika, filozofsko driuštvo, bioetičko društvo, bioetika, poljoprivreda, patentna prava, Wikileaks, bioetičko povjerenstvo, Vijeće za GMO, Lošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu, zakon o GMO-u.
(genetically modified crops, corporations, bioethics, Philosophical Society, Bioethics Society, bioethics, agriculture, patent rights, Wikileaks, Bioethics Committee, the Council for GMOs, Lošinj Declaration of biotic sovereignty, the law on GMOs.)

Sažetak
Središnja tema ovog rada, kao što je naznačeno u naslovu, jesu genetički modificirani usjevi i njihov utjecaj na život čovjeka i okoliša. U radu se genetički modificirani usjevi analiziraju kao bioetički problem, budući da imaju izniman utjecaj na višestruke dimenzije u sferi društva, okoliša i čovjeka. Sjetva genetički modificiranih usjeva, može utjecati na zdravlje ljudi kroz povećanje ostataka herbicida, pojave mogućih alergijskih reakcija, izloženost djelovanju herbicida, zatim na društvo kroz davanje prednosti monokulturnoj proizvodnji, povećavanje socijalnih nejednakosti, naplatu patentnih prava, te na okoliš kroz smanjenje bioraznolikosti, prijenosa gena na divlje srodnike, krčenje šuma. U radu smo nastojali pokazati, kako genetički modificirani usjevi, utječu i mijenjaju društvo, ljude i okoliš. Kao tehnološko rješenje, genetički modificirani usjevi nisu ispunili velika obećanja svojih tvoraca, glad u svijetu nije smanjenja, štoviše pojedini autori dio odgovornosti za glad u svijetu prebacuju upravo na genetički modificirane usjeve. Prinosi nisu povećani, prema analizama neovisnih autora, prinosi su manji u odnosu na konvencionalne usjeve. Nije došlo do smanjenja potrošnje pesticida (nešto malo u početku), štoviše, zbog pojave superkorova i štetnika otpornih na djelovanje insekticida, potrošnja pesticida povećava se iz godine u godinu. Proizlazi da jedino međunarodne korporacije imaju koristi od genetički modificiranih usjeva. U prvom dijelu rada rasvetljavaju se, znanstveni, etički i pravni aspekti genetički modificiranih usjeva. Etički aspekte preispitujemo kroz prizmu utjecaja genetički modificiranih usjeva na zdravlje ljudi, okoliš, društvo, bioraznolikost. Posebno naglašavamo ulogu patentnih prava kod genetički modificiranih usjeva, koja su presudna za uspješan prodor genetički modificiranih usjeva u globalnu poljoprivredu. Drugi dio rada analizira problem genetički modificiranih usjeva na globalnoj razini, pri čemu je osobito važna uloga međunarodnih korporacija i međunarodnih institucija i sporazuma u promociju i širenju genetički modificiranih usjeva uz istovremeno jasno izražen otpor javnosti i neovisnih znanstvenika. Treći dio rada posvećen je situaciji u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na ulogu i djelovanje Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog bioetičkog društva u otporu genetički modificiranim usjevima. Posebno su obrađene okolnosti oko donošenja zakonske regulative u Republici Hrvatskoj, na koju je utjecala politika SAD-a u promicanju genetički modificiranih usjeva, kao što je vidljivo kroz analizu GAIN izvještaja i Wikileaks depeša iz njihova veleposlanstva u Zagrebu. Četvrti dio rada nudi rješenje koje na teorijskoj razini polazi od etike zemlje Alda Leopolda preko etike odgovornosti Hansa Jonasa do integrativne bioetike, koja potiče razvoj nove planetarne osjećajnosti koja se odgovorno odnosi prema svim živim bićima. Rezultati istraživanja pokazuju da se genetički modificirani usjevi ne nalaze na tržištu radi općeg dobra ili borbe protiv gladi u svijetu, već da bi ostvarili profit vlasnicima patentnih prava. Vidljivo je kako genetički modificirani usjevi, nisu rješenje problema gladi u svijetu, već samo još jedno sredstvo kontrole društva i prirode u cjelini. Oni su još jedan alat u dubljem prodoru kapitala u poljoprivredu, pri čemu kao kolateralne žrtve stradavaju ljudi i okoliš. Genetički modificirani usjevi promiču tehno-znanstveni pogled na svijet, pri čemu se okolišu uskraćuje intrinzična vrijednost, te se doživljava kao sirovina koju treba eksploatirati, u skladu s novovjekovnim borbenim pokličem o „ovladavanju prirodom u korist čovjeka“. Rješenje i alternativa genetički modificiranim usjevima leži u ekološkoj proizvodnji, koja uz političku i ekonomsku potporu uistinu može riješiti gordijski čvor konvencionalne industrijske i genetički modificirane poljoprivrede. U tome nam može pomoći pluriperspektivni koncept integrativne bioetike, koji promjenom paradigme prema orijentacijskom znanju, nastoji ukazati na neodrživost genetički modificiranih usjeva kao i konvencionalne poljoprivrede u cjelini. Promjena paradigme znanja zahtjeva stvaranje novog senzibiliteta prema obuhvatnosti života, te zasnivanje i prihvaćanje odgovornosti koju čovjek ima prema društvu, čovječanstvu i okolišu. Znanstveni doprinos rada očituje se i u razotkrivanju silnica koje oblikuju nametanje genetički modificiranih usjeva, od zaštite patentnih prava preko Svjetske trgovinske organizacije do vlade SAD-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Profili:

Avatar Url Ante Čović (mentor)

Avatar Url Ivica Kelam (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Kelam, Ivica
Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem, 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Kelam, I. (2014) 'Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem', doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska.
@phdthesis{phdthesis, author = {Kelam, I.}, year = {2014}, pages = {600}, keywords = {geneti\v{c}ki modificirani usjevi, korporacije, bioetika, filozofsko driu\v{s}tvo, bioeti\v{c}ko dru\v{s}tvo, bioetika, poljoprivreda, patentna prava, Wikileaks, bioeti\v{c}ko povjerenstvo, Vije\'{c}e za GMO, Lo\v{s}injska deklaracija o bioti\v{c}kom suverenitetu, zakon o GMO-u.}, title = {Geneti\v{c}ki modificirani usjevi kao bioeti\v{c}ki problem}, keyword = {geneti\v{c}ki modificirani usjevi, korporacije, bioetika, filozofsko driu\v{s}tvo, bioeti\v{c}ko dru\v{s}tvo, bioetika, poljoprivreda, patentna prava, Wikileaks, bioeti\v{c}ko povjerenstvo, Vije\'{c}e za GMO, Lo\v{s}injska deklaracija o bioti\v{c}kom suverenitetu, zakon o GMO-u.}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Kelam, I.}, year = {2014}, pages = {600}, keywords = {genetically modified crops, corporations, bioethics, Philosophical Society, Bioethics Society, bioethics, agriculture, patent rights, Wikileaks, Bioethics Committee, the Council for GMOs, Lo\v{s}inj Declaration of biotic sovereignty, the law on GMOs.}, title = {Genetically modified croos as a bioethical issues}, keyword = {genetically modified crops, corporations, bioethics, Philosophical Society, Bioethics Society, bioethics, agriculture, patent rights, Wikileaks, Bioethics Committee, the Council for GMOs, Lo\v{s}inj Declaration of biotic sovereignty, the law on GMOs.}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font