hrvatski

Posljedice trovanja na populaciju bjelogalvih supova na Cresu, Krku i Prviću

Korištenje otrova u svrhu eliminiranja predatora (vukova, lisica, vrana itd.) zabranjeno je u hrvatskoj već 30 godina, a ipak mnoge životinje i danas ugibaju zbog trovanja, Neka su trovanja slučajna, nenamjerna, prouzrokovana pogrešnom uporabom, neznanjem ili nemarom, a mnoga su namjerna s ciljem da se uklone &laquo ; štetnici&raquo ; , tj. životinje što čovjeku uzrokuju ekonomske gubitke, koja smatra &laquo ; konkurencijom&raquo ; ili prema kojima gaji iracionalnu mržnju. Zatrovani mamci su najvažniji uzrok opadanja populacija ptica koje se hrane strvinom (supovi, suri orlovi, gavrani), te glavna prijetnja drugim pticama grabljivicama i ostalim mesojedima. zatrovane mamce ponekad pojedu životinje kojima su namijenjeni (mjedvjed, divlja svinja, psi lutalice, lisice), ali i druge životinje, poput čagljeva, kuna, risova, te brojne ptice (vrane, šojke, svrake, sjenice, škanjci, itd.) Iako su na Krku vrlo prikladna staništa za supove, njihov broj neprestano opada. Godine 1993. tamo je obitavalo 25 parova, a prebrojavanje 1999. godine pokazalo je da ih nedostaje 20. Populacije Krka i Prvića ugroženu su zbog pokušaja trovanja medvjeda i pasa lutalica, najčešće karbofuranom, te nepravilne primjene akaricida na ovcama. Na Cresu nalazimo slučajeve trovanja supova zbog nepravilnog korištenja ambalaže pesticida (pranje u lokvi), nepravilnog korištenja rodenticida), te namjerna trovanja divljih svinja, pasa i mačaka. Supovi nemaju čulo mirisa, a svojim izvrsnim vidom brzo pronalaze uginule životinje. Konzumirajući zatrovano meso unesu u sebe toksin koji im se akumulira u masnom tkivu, pa se onda u vrijeme nestašice hrane, gubitkom toga tkiva, oslobađa ponovno u krvotok. Ako se radi o jakom otrovu, tada ptice neposredno nakon konzumiranja zatrovane lešine ugibaju, ili se to dogodi narednih dana. Trovanjem su najviše pogođene najugroženije ptičje vrste Hrvatske, poput bjeloglavog supa i surog orla, koje su ujedno jedna od najveći vrijednosti hrvatske prirodne baštine. Radi rješavanja tog problema potrebno je pokrenuti snažnu kampanju, koja uključuje i edukaciju, protiv nelegalnog postavljanja otrova u prirodi.

bjelogalvi sup; trovanje; zatrovani mamci; kampanja protiv trovanja

nije evidentirano

engleski

Effects of poisoning on population of Eurasian Griffons on the Islands of Cres, Krk and Prvić

Korištenje otrova u svrhu eliminiranja predatora (vukova, lisica, vrana itd.) zabranjeno je u hrvatskoj već 30 godina, a ipak mnoge životinje i danas ugibaju zbog trovanja, Neka su trovanja slučajna, nenamjerna, prouzrokovana pogrešnom uporabom, neznanjem ili nemarom, a mnoga su namjerna s ciljem da se uklone &laquo ; štetnici&raquo ; , tj. životinje što čovjeku uzrokuju ekonomske gubitke, koja smatra &laquo ; konkurencijom&raquo ; ili prema kojima gaji iracionalnu mržnju. Zatrovani mamci su najvažniji uzrok opadanja populacija ptica koje se hrane strvinom (supovi, suri orlovi, gavrani), te glavna prijetnja drugim pticama grabljivicama i ostalim mesojedima. zatrovane mamce ponekad pojedu životinje kojima su namijenjeni (mjedvjed, divlja svinja, psi lutalice, lisice), ali i druge životinje, poput čagljeva, kuna, risova, te brojne ptice (vrane, šojke, svrake, sjenice, škanjci, itd.) Iako su na Krku vrlo prikladna staništa za supove, njihov broj neprestano opada. Godine 1993. tamo je obitavalo 25 parova, a prebrojavanje 1999. godine pokazalo je da ih nedostaje 20. Populacije Krka i Prvića ugroženu su zbog pokušaja trovanja medvjeda i pasa lutalica, najčešće karbofuranom, te nepravilne primjene akaricida na ovcama. Na Cresu nalazimo slučajeve trovanja supova zbog nepravilnog korištenja ambalaže pesticida (pranje u lokvi), nepravilnog korištenja rodenticida), te namjerna trovanja divljih svinja, pasa i mačaka. Supovi nemaju čulo mirisa, a svojim izvrsnim vidom brzo pronalaze uginule životinje. Konzumirajući zatrovano meso unesu u sebe toksin koji im se akumulira u masnom tkivu, pa se onda u vrijeme nestašice hrane, gubitkom toga tkiva, oslobađa ponovno u krvotok. Ako se radi o jakom otrovu, tada ptice neposredno nakon konzumiranja zatrovane lešine ugibaju, ili se to dogodi narednih dana. Trovanjem su najviše pogođene najugroženije ptičje vrste Hrvatske, poput bjeloglavog supa i surog orla, koje su ujedno jedna od najveći vrijednosti hrvatske prirodne baštine. Radi rješavanja tog problema potrebno je pokrenuti snažnu kampanju, koja uključuje i edukaciju, protiv nelegalnog postavljanja otrova u prirodi.

Euroasian griffon; poisoning; poisoned baits; antipoisoning campaign

nije evidentirano