hrvatski

Sadržaj teških metala i metaloida u tkicima bjeloglavog supa

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedna je od najvećih ptica letačica. Hrani se samo strvinama i nikada ne napada živi plijen. To je dugoživuća vrsta, a nekim primjerci mogu živjeti do 50 godina. Mlade ptice rastu u gnijezdu do prvog leta, a vezane su za roditelje još do dva. Ptići jedu hranu koju su im roditelji donijeli, a pretpostavlja se su je donijeli pretražujući područje udaljeno do 50 km od kolonije na kojoj se gnijezde (na otocima Cresu, Krku i Prviću , tj u kvarnerskom arhipelagu), najčešće mrtve ovce ili neke divlje životinje. Nažalost, ni te &laquo ; zaštićene&raquo ; ptice nisu zaštićene of utjecaja okoline (hrana, zrak, voda) pa smo im u jetri i drugim organima odredili sadržaj PB, Cd, Hg i As, kao eventualnih uzročnika trovanja. Pb, Cd i As odredili smo GFAAS, a Hg tehnikom hladnih para, nakon razaranja uzoraka nitratnom kiselinom u mikrovalnoj pećnici. Budući da su analizirani mladi supovi pali na tlo tijekom leta i nedugo zatim uginuli, uzrok njihovog gubitka ravnoteže mogao bi biti i utjecaj teških metala na središnji živčani sustav, Rezultati pokazuju da su koncentracije PB, Cd i Hg u jetri šestomjesečnog mladunca dvostruko veća od onih u jetri odraslog supa, ne mlađeg od šest godina. Znajući da se teški metali akumuliraju s vremenom, očigledno je da je mladi sup u vrlo kratkom vremenu mogao konzumirati hranu koja je sadržavala velike koncentracije teških metala. Iz navedenog je očito da je najvažnija mjera za zaštitu bjeloglavih supova u hrvatskoj gradnja stalnih hranilišta (&laquo ; restorani za supove&raquo ; ), gdje će imati na raspolaganju mnogo hrane koja zasigurno nije zatrovana.

bjeloglavi sup; teški metali; klorirani ugljikovodici

nije evidentirano

engleski

The heavy metals and metaloides content in tissue of Euroasian griffon

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedna je od najvećih ptica letačica. Hrani se samo strvinama i nikada ne napada živi plijen. To je dugoživuća vrsta, a nekim primjerci mogu živjeti do 50 godina. Mlade ptice rastu u gnijezdu do prvog leta, a vezane su za roditelje još do dva. Ptići jedu hranu koju su im roditelji donijeli, a pretpostavlja se su je donijeli pretražujući područje udaljeno do 50 km od kolonije na kojoj se gnijezde (na otocima Cresu, Krku i Prviću , tj u kvarnerskom arhipelagu), najčešće mrtve ovce ili neke divlje životinje. Nažalost, ni te &laquo ; zaštićene&raquo ; ptice nisu zaštićene of utjecaja okoline (hrana, zrak, voda) pa smo im u jetri i drugim organima odredili sadržaj PB, Cd, Hg i As, kao eventualnih uzročnika trovanja. Pb, Cd i As odredili smo GFAAS, a Hg tehnikom hladnih para, nakon razaranja uzoraka nitratnom kiselinom u mikrovalnoj pećnici. Budući da su analizirani mladi supovi pali na tlo tijekom leta i nedugo zatim uginuli, uzrok njihovog gubitka ravnoteže mogao bi biti i utjecaj teških metala na središnji živčani sustav, Rezultati pokazuju da su koncentracije PB, Cd i Hg u jetri šestomjesečnog mladunca dvostruko veća od onih u jetri odraslog supa, ne mlađeg od šest godina. Znajući da se teški metali akumuliraju s vremenom, očigledno je da je mladi sup u vrlo kratkom vremenu mogao konzumirati hranu koja je sadržavala velike koncentracije teških metala. Iz navedenog je očito da je najvažnija mjera za zaštitu bjeloglavih supova u hrvatskoj gradnja stalnih hranilišta (&laquo ; restorani za supove&raquo ; ), gdje će imati na raspolaganju mnogo hrane koja zasigurno nije zatrovana.

Eurasian Griffon; heavy metals; chlorinated hidrocarbons

nije evidentirano