hrvatski

Naša sloga 1870. – 1915. Novine hrvatskoga preporodnoga i nacionalno-integracijskoga procesa u Istri i na kvarnerskim otocima. Izbor iz građe

Pred 150 godina u Istri i na kvarnerskim otocima počelo se tiskati prve novine na hrvatskome jeziku Naša sloga. Sadržaj tih novina ima posebnu važnost za hrvatsku političku povijest te osobito za oblikovanje modernoga građanskoga društva u tome prostoru, kao i općenito na sjevernome Jadranu. Zapravo, sadržaj toga lista od iznimne je važnosti za poznavanje preporodnoga i nacionalno- integracijskoga procesa istarskih i kvarnerskih Hrvata. Naša sloga bila je glasilo predvodnika procesa koji je ciljano poticao i budio u puku hrvatski osjećaj te oblikovao preobrazbu hrvatske tradicionalne etničke svijesti u modernu nacionalnu svijest. Prvi broj Naše sloge objavljen je u Trstu 1. lipnja 1870., a posljednji u Puli 25. svibnja 1915. List je pokrenuo porečko-pulski biskup Juraj Dobrila sa suradnicima. Prvi glavni urednik Naše sloge bio je Ante Karabaić kojega je odabrao i potaknuo na tu zadaću upravo biskup Dobrila. Nakon smrti biskupa Jurja Dobrile (1882.), hrvatski narodni preporod i nacionalno-integracijski proces u Istri i na kvarnerskim otocima bio se već učvrstio, razgranao i ojačao u društvenoj stvarnosti. Tada na njegovo čelo dolaze izvrsno obrazovani mladi političari pravaške orijentacije: svećenik i profesor Vjekoslav Spinčić (1848. – 1933.), odvjetnik Matko Laginja (1852. – 1930.) i svećenik Matko Mandić (1849. – 1915.), što se odrazilo i na uređivačku politiku lista. Od 1884. list je dvostruko povećao svoj opseg. Postao je tjednikom, a sadržaj još odlučniji i polemičniji. Od 1883. pa do kraja izlaženja Naše sloge odlučni utjecaj na te novine ima Matko Mandić, najprije kao glavni urednik, a od 1899., kada je uređivanje i izdavanje lista preneseno iz Trsta u Pulu, kao glavni suradnik lista. Naša sloga bila je osmišljena kao poučni, gospodarski i politički list. Tiskana je i izdavana pod motom narodne poslovice „Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari“. Bila je namijenjena prije svega seljaštvu, tada najbrojnijemu društvenom sloju u tome prostoru. Njezina je misija jasno isticana od samoga početka: „buditi narodnu svijest i podučavati narod u svemu (...) da se taj puk upozna i osvješćen oćuti udom cjelokupnog naroda hrvatskoga.“ Naša sloga je od pokretanja pa do konca 1883. izlazila dva puta mjesečno, od 1884. do 1915. jednom tjedno, a bilo je pokušaja da i češće izlazi. Gradivo koje čini sadržaj Naše sloge vrlo je opsežno, različite historiografske vrijednosti, u cjelini slika vremena i prilika u kojima je list djelovao. Danas ga valja smatrati i prvorazrednim izvornim gradivom u području društvenih i humanističkih znanosti jer kada se na jedno mjesto skupe sva godišta Naše sloge, dobije se najsjajniji pisani spomenik istarskih i kvarnerskih Hrvata u moderno doba! U Istri i na kvarnerskim otocima predvodnici preobrazbe hrvatske tradicionalne etničke svijesti u modernu nacionalnu svijest, u duhu proljeća naroda, ne samo da su široke narodne slojeve seljaštva podučili o političkim pravima i vlastitim vrijednostima već su ih uveli kao subjekt života i civilizacije u politički život, osobito njegujući njihove vrijednosti, povijest, pučku kulturu, jezik, tradiciju i štošta drugoga – o čemu je Naša sloga pisala na razumljiv i jednostavan način bez euforije i lažnih mogućnosti. Postojanost, strpljivost, marljivost, vjerodostojnost, a iznad svega polemička jasnoća i kritičnost, osjećaj za pravednost i očovječenost te jednakopravnost s druga dva naroda u tome prostoru – Slovencima i Talijanima – konstanta su njezina sadržaja i visokih ideala koje je nudila. Srž političke i nacionalne borbe prvaka hrvatskoga narodnog pokreta što se iščitava na stranicama Naše sloge, o čemu izabrana građa izravno svjedoči, leži u političkoj koncepciji koju oslikavaju tri bitna načela, načela koja su tijekom cijeloga toga razdoblja bila poštivana i sustavno obrazlagana i ojačavana, kako u vrijeme starije narodnjačke generacije do 1883., tako i one mlađe pravaške generacije sve do 1915. godine. Riječ je o političkoj dosljednosti i vjerodostojnosti koju su predvodnici hrvatskoga preporodnoga i nacionalno-integracijskoga procesa u Istri i na kvarnerskim otocima gradili na načelima: politički jedinstvenoga narodnog pokreta, sloge Hrvata i Slovenaca u pokrajini te tijesne suradnje i povezanosti s Banskom Hrvatskom i drugim hrvatskim zemljama. Zahvaljujući toj političkoj koncepciji, bolje reći političkoj svijesti i mudrosti, polučeni su iznimni rezultati. Sadržaj knjige čini 65 pomno izabranih tekstova iz Naše sloge koje su autori izabrali i poredali kronološkim redom. Ti tekstovi oslikavaju hrvatski preporodni i nacionalno- integracijski proces u Istri i na kvarnerskim otocima te pokazuju svu kompleksnost toga procesa. Njihovim objavljivanjem želja nam je potaknuti nova, još kompleksnija istraživanja. Prije same građe u knjigu su uz predgovor uvrštena i dva teksta, tekst Mihovila Dabe, „Naraštaji istraživača nad požutjelim listovima. Naša sloga kao neiscrpno vrelo povijesnih podatka“ u kojem se autor posebno osvrnuo na dosadašnja istraživanja o Našoj slogi i njezinu sadržaju, te tekst Nevia Šetića, „Naša sloga – mobilizator hrvatskoga preporodnog i nacionalno integracijskog procesa u Istri i na kvarnerskim otocima od 1870. do 1915. godine“, kao plod vrlo kompleksnoga istraživanja pisanja toga lista. Knjiga je i prinos autora visokoj 150. obljetnici Naše sloge, ujedno zahvala i prisjećanje na sve one koji su je osmislili, oblikovali i vodili kroz 45 godina njezina trajanja.

Istra, proces nacionalne integracije, Naša sloga

nije evidentirano