Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

PROCJENA NUTRITIVNOG STATUSA STANOVNIKA OTOKA LOŠINJA (CROSBI ID 435750)

Ocjenski rad | diplomski rad

Ljubetić, Katija PROCJENA NUTRITIVNOG STATUSA STANOVNIKA OTOKA LOŠINJA / Čanadi Jurešić, Gordana (mentor); Rijeka, Fakultet zdravstvenih studija, . 2020

Podaci o odgovornosti

Ljubetić, Katija

Čanadi Jurešić, Gordana

hrvatski

PROCJENA NUTRITIVNOG STATUSA STANOVNIKA OTOKA LOŠINJA

Istraživanja pokazuju da ω-3 masne kiseline iz ribljih i biljnih izvora imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Cilj ovog rada je bio procijeniti unos ω-3 masnih kiselina stanovnika otoka Lošinja i povezati ga s antropometrijskim i biokemijskim podacima kako bi se dobio nutritivni status stanovnika otoka Lošinja. U ovom presječnom istraživanju sudjelovalo je 67 ispitanika u dobi od 18 – 65 g s područja otoka Lošinja. Većina ispitanika ima prebivalište na Lošinju (88, 1 % ), većinom su žene (70, 1 %) te najviše ispitanika ima visoko obrazovanje (58 %). Prema dobivenim rezultatima većina Lošinjana ima zdrav raspon indeksa tjelesne mase (ITM) tj. odnosa mase i kvadrata visine (19 kg/m2 - 25 kg/m2), zdravi udio potkožne masnoće (za muškarce, ovisno o dobi: 15 % - 25 % te za žene, ovisno o dobi: 27 % - 35 %) i normalan opseg struka (za žene < 80 cm i za muškarce < 94 cm). Što se tiče lipidnog profila u krvi, rezultati su različiti: zastupljenost normalnog LDL-a (< 3 mmol/L) i povećanog LDL-a (>3 mmol/L) je podjednaka. Iz rezultata je uočeno da malo više od polovine ispitanika ima povećani ukupni kolesterol (> 5 mmol/L) i da velika većina Lošinjana ima normalan raspon HDL-a (> 1 mmol/L). Lošinjani jedu prosječno ribe i morskih plodova kao i ostatak Hrvatske (više od 9 kg po glavi stanovnika godišnje) ; češće se jede riba od morskih plodova, premda su lignje najkonzumiranija vrsta. Od biljnih izvora ɷ-3 masnih kiselina najčešće se konzumiraju orasi. Lošinjani prosječno konzumiraju ω-3 masne kiseline iz ribljih izvora (EPA + DHA) 135 mg/dan i iz biljnih izvora (ALA) 1, 291 g/dan što je manje od preporuka, ali unutar europskog prosjeka. Premda se nije pokazala značajna povezanost između unosa ribljeg izvora ɷ-3 masnih kiselina i antropometrijskih i biokemijskih podataka, pokazala se statistički značajna povezanost između: ALA iz chia sjemenki i ITM (r = -0, 25, p<0, 05), ALA iz lanenog ulja i udjela potkožne masnoće (r = -0, 26, p<0, 05) te ALA (ukupno) i HDL-a (r = 0, 55, p<0, 01).

: ω-3 masne kiseline, nutritivan status, stanovnici otoka Lošinja

nije evidentirano

engleski

ASSESSMENT OF THE NUTRITIONAL STATUS OF THE RESIDENTS OF THE ISLAND LOŠINJ

nije evidentirano

ω-3 fatty acids, nutritional status, residents of the island Lošinj

nije evidentirano

Podaci o izdanju

63

22.09.2020.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Fakultet zdravstvenih studija

Rijeka

Povezanost rada

Nutricionizam