hrvatski

Primjena diskriminacijske analize u proizvodnim procesima

Za najveći je broj suvremenih proizvodnih sustava karakterističan proizvodni program relativno većeg asortimana i varijanti proizvoda u isto tako relativno brojnim količinama istovrsnih proizvoda. Upravljanje proizvodnim procesima u ovakvim je sustavima vrlo složeno jer tipična rješenja poput onih za pojedinačnu, maloserijsku ili pak masovnu proizvodnju nisu adekvatno primjenjiva. Ipak, ideja je formirati takvo rješenje koje će u što je moguće većoj mjeri iskoristiti njihove prednosti, prije svega visoku proizvodnost masovne te visoku fleksibilnost pojedinačne i maloserijske proizvodnje. U tu svrhu proizvodi se grupiraju u grupe koje će između sebe biti što je moguće heterogenije a unutar što je moguće homogenije spram unaprijed definiranih obilježja, primjerice tehnoloških parametara. Proizvodi iste grupe izrađivat će se prema istim ili sličnim tehnološkim postupcima. Osnovni je problem kako razvrstati nove varijante proizvoda u postojeće grupe tehnološki sličnih proizvoda kad im tehnologija izrade nije poznata. Ideja je iz već ranije formiranih grupa na osnovu poznatih tehnoloških podataka o proizvodima iz prijašnjih serija razviti postupak, metodu ili model po kojemu bi se neki sasvim novi proizvod za kojeg je tehnologija izrade nepoznata mogao svrstati u neku od postojećih grupa tehnološki sličnih dijelova pa onda u ovisnosti o grupi u koju je upao, razraditi za njega tehnološki postupak. Informacije prema kojima bi se ocjenjivala mogućnost klasifikacije tog proizvoda u neku od prethodno definiranih grupa tehnološki sličnih proizvoda bili bi isključivo konstrukcijski parametri tog proizvoda koji se nalaze na konstrukcijskom crtežu. Kao alat kojim se ova hipoteza nastoji poduprijeti izabrana je diskriminacijska analiza kao jedna iz skupine zavisnih multivariatnih statističkih metoda. U ovom je radu spomenuta metoda detaljno razrađena, dok su preostale predstavljene samo informativno. Opisani su ciljevi koji se tom metodom postižu, data su osnovna ograničenja, njene prednosti i nedostaci. Također, istaknuti su i preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi se metoda uopće mogla primjeniti. Posebna je pogodnost metode što iz izvornih, tj. manifestnih varijabli formira nove, tvz. latentne varijable kao linearne kombinacije manifestnih. Ova se pogodnost s jedne strane očituje u redukciji varijabli problema, a s druge strane, u novim se, latentnim varijablama ostvaruje maksimalna moguća separacija ovih prethodno definiranih grupa. Time se ujedno postiže njihovo minimalno preklapanje pa će i klasifikacijski postupak koji će koristiti latentne varijable dati najmanju moguću grešku. U radu je provedena analiza na realnim podacima o strojnim dijelovima koji su već prethodno bili razvrstani u grupe prema njihovoj tehnološkoj sličnosti. Diskriminacijskom je analizom pokazano da se usprkos niza nepovoljnih okolnosti doista može na osnovu konstrukcijskih parametara dosta dobro procijeniti u koju bi grupu tehnološki sličnih strojnih dijelova promatrani subjekt trebao upasti. Važno je napomenuti da se mnoge od ovih nepovoljnih okolnosti mogu izbjeći, ukloniti ili umanjiti. U svakom slučaju, dobiveni su rezultati dobar putokaz kojim bi se moglo krenuti u analizu te u konačnici postići što veću efikasnost u upravljanju proizvodnim procesima.

diskriminacijska analiza; separacija grupa; klasifikacija; proizvodni procesi; kostrukcijski i tehnološki parametri; manifestne i latentne varijable

nije evidentirano