hrvatski

Neprijavljivanje kaznenih djela protiv imovine: Učestalost i razlozi žrtava.

Rad se bavi problematikom tamne brojke kriminaliteta protiv imovine i razlozima prijavljivanja i neprijavljivanja tih kaznenih djela, budući da o tome ovisi evidentiranje kriminaliteta. Cilj je rada odgovoriti na pitanje koliko se kaznena djela protiv imovine prijavljuju, koji su razlozi za prijavu odnosno neprijavu, te postoji li povezanost između odluke o prijavi te stava o policiji. Svrha rada je, na temelju dobivenih rezultata, identificirati mogućnosti poticanja ljudi da prijavljuju kaznena djela te se nastoji posebno istaknuti mogućnosti kojima u tom smislu raspolaže policija. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 201 studenta gdje ih se pitalo jesu li bili žrtva kaznenog djela te jesu li kazneno djelo prijavili policiji. Ispitanicima je također postavljeno hipotetsko pitanje o prijavi kaznenog djela protiv imovine. Prema dobivenim rezultatima, nešto manje od trećine bili su žrtve nekog kaznenog djela, a više od polovice žrtava kazneno djelo nije prijavilo. Kada govorimo o kaznenim djelima protiv imovine gotovo polovica kazneno djelo nije prijavila a razlozi su raznoliki, primjerice percepcija nedostatka dokaza. Rezultati t-testa i korelacije pokazuju da će spremnost na prijavu kaznenog djela protiv imovine biti statistički značajno veća ako ispitanici imaju pozitivniji stav o policiji te ako uviđaju važnost suradnje građana i policije. Shodno tome, u smanjenju tamne brojke kriminaliteta veliku ulogu zasigurno imaju modeli koji jačaju suradnju policije i građana te međusobno povjerenje u svrhu poticanja na prijavu kaznenih djela, primjerice - model policije u zajednici.

žrtva, kaznena djela protiv imovine, tamna brojka, prijava kaznenog djela

nije evidentirano