Psihičko zdravlje liječnika u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19 (CROSBI ID 283992)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Begić, Dražen ; Lauri Korajlija, Anita ; Jokić-Begić, Nataša
hrvatski
Psihičko zdravlje liječnika u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19
Cilj istraživanja: Cilj provedenog istraživanja jest usporedba zdravstvenih briga i ponašanja pripadnika opće populacije i liječnika, kao i indikatora njihovoga mentalnog zdravlja tijekom pandemije COVID-19 u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2020. na dva uzorka. Uzorak liječnika sastojao se od 725 sudionika, od kojih su većina žene (71, 9%) u dobi između 26 i 81 godine (M=48, 3 ; SD=11, 26). U uzorku iz opće populacije sudjelovalo je 780 sudionika, također većinom žene (72, 7%) ; raspon dobi kretao se od 19 do 77 godina (M=40, 2 ; SD=12, 27). Sudionici su ispunili Upitnik ponašanja vezanih uz COVID- 19, Ljestvicu COVID-19 briga, Ljestvicu briga vezanih uz pandemiju, a kao indikatori mentalnog zdravlja korišteni su CORE-YP i procjena kvalitete života. Rezultati: Liječnici, u odnosu na opću populaciju, imaju izraženije brige vezane za COVID-19 i brige vezane za funkcioniranje zdravstvenog sustava. Manje su zabrinuti za vlastito mentalno zdravlje, nisu psihološki uznemireniji niti imaju lošiju kvalitetu života u odnosu na opću populaciju. Međutim, imaju izraženije teškoće sa spavanjem, bili su manje zainteresirani za razgovor o svojim teškoćama, ali su imali dojam adekvatne socijalne podrške i samoefikasnosti. Iako nema razlike između liječnika i opće populacije u općoj razini psihološkog distresa, u objema skupinama ta je razina značajno viša nego u razdoblju prije pandemije. Zaključci: Pandemija je izazvala situacijske specifične zabrinutosti kod liječnika, no njihov stupanj opće uznemirenosti i razina procijenjene kvalitete života jednaki su kao i u općoj populaciji. Iako se prema dosadašnjim stranim istraživanjima očekivalo narušeno psihičko zdravlje liječnika u pandemiji, naši rezultati to nisu potvrdili. Jedan je od mogućih razloga povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj, koja je pokazivala linearni porast oboljelih od COVID- 19.
infekcije koronavirusom ; pandemija ; liječnici ; mentalno zdravlje ; kvaliteta života
nije evidentirano
engleski
Mental health of physicians in Croatia during the COVID-19 pandemic
nije evidentirano
coronavirus infections ; pandemics ; physicians ; mental health ; quality of life
nije evidentirano
Podaci o izdanju
142 (7-8)
2020.
189-198
objavljeno
0024-3477
1849-2177
10.26800/LV-142-7-8-32
Povezanost rada
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija