hrvatski

Suvremene predaje grada Splita

Suvremena predaja je izrasla iz tradicijske predaje, ali se svojim motivima ipak vezala za sadašnjicu te kao takva reflektira socijalne probleme grada, konkretno, ovdje Splita. Prikazani su načini na kojima se suvremena kazivanja kao memorati, fabulati i kronikati isprepliću s glasinama, proročanstvima i osobnim osjećajima. Stilska značajka predaja jest upravo ta što su sadržajno promjenjive i nije im težište na estetskoj funkciji. Tematski su međusobno povezana svjetska, hrvatska i splitska kazivanja. Mjesta na kojima se kazuju su sva javna, u Splitu i na „Pričiginu“. Ljudi su motive i likove iz prošlosti stavljali u duh vremena, mijenjajući ih prema svojim potrebama, stoga ne čudi da su nastale kao izraz društveno-kulturnog sustava i iznose aktualan stav ljudi prema natprirodnom. Na različito prikupljenoj građi, kako iz raznih novinskih članaka, knjiga, tako iz predaja skupljenih od raznih kazivača, među kojima su najviše bili učenici Komercijalno-trgovačke škole, uz naravno, stručnu i znanstvenu literaturu, pronađena je sadržajno raznolika građa koja svjedoči duboku ukorijenjenost predaje u lokalni ambijent, a to je ovdje Split i njegova okolica. Prisutnost povijesnih osoba grada Splita, cara Dioklecijana i sv. Duje, zaštitnika grada, u usmenoj tradiciji je česta, bilo da su ti tekstovi povijest ili fikcija. Unoseći elemente suvremenih kazivanja neki su se splitski pisci (Bibić, Kovačić) uvukli u proces interferencije pisane i usmene književnosti. Važnost medija ogleda se u načinima na kojima se pisani tekst, preuzet iz usmenog folklora, vraća u svakodnevno pričanje. Jedna od najpopularnijih vrsta predaja, osobito među mladima, upravo je tzv. hoax poruka, tj. lanci sreće, koje se najčešće šire putem interneta i SMS-ova.

tradicija ; predaja ; glasine ; proročanstva ; suvremena kazivanja ; Split ; Europa ; intertekstualnost ; medij ; demonski likovi.

nije evidentirano