hrvatski

Školska pedagogija

Knjiga „Školska pedagogija“ namijenjena je studentima nastavničkih i filozof-skih te edukacijsko-rehabilitacijskih fakulteta koji se pripremaju za poziv odgojitelja i koji će potom svoju profesionalnu djelatnost usmjeriti na rad u ustanovama odgoja i obrazovanja, u osnovnim i srednjim školama. U knjizi su metodološki i znanstveno-stvaralački elaborirani i predstavljeni sintetizirani odgojno-obrazovni sadržaji koji mogu poslužiti učiteljima i stručnim suradnicima osnovne i srednje škole koji se bave odgojno-obrazovnim radom u njima. U koncipiranju ove knjige/udžbenika pošlo se od programa koji se studiraju u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim državama okruženja, koji mogu poslužiti kao orijentacija za kolegij Školska pedagogija. Sadržaji knjige strukturirani su u 14 poglavlja. U prvom poglavlju obrazložen je pojam odgoja, značaj i potreba proučavanja školske pedagogije i školskog odgoja. U drugom poglavlju riječ je o pojmu proučavanju školske pedagogije i školskog odgoja, zatim je elaboriran njezin predmet i značaj te preciziran cilj i zadaci koji se pred nju, kao pred znanost, postavljaju. Treće poglavlje posvećeno je elaboraciji mjesta školske pedagogije u sustavu odgojnih znanosti, obrazložena je njezina veza i odnos s drugim odgojnim znanosti-ma, s psihologijskim znanostima, kao i s ostalim znanostima koje su s njome u do-ticaju i koriste njezina iskustva i spoznaje kako bi doprinijele afirmaciji školskog odgoja i rješavanju problema koji se tiču školske pedagogije i školskog odgoja. U četvrtome poglavlju elaborirane su metodološke specifičnosti školske peda-gogije, razrađene su metode, tehnike i instrumenti koji se koriste u istraživanjima škole i školskog odgoja. Peto poglavlje razrađuje povijesni razvoj škole od njezine pojave pa tijekom društveno-ekonomskih formacija do današnjeg razvoja društva. U njemu je jednako tako predstavljen pregled rada i djelovanja istaknutih pedagoških reformatora tijekom povijesti školskog odgoja. Šesta cjelina posvećena je ulozi škole u društvenim promjenama. Predstavljene su teorije škole, suvremene doktrine o deskolarizaciji i školi, škola budućnosti i nje-zine karakteristike, alternativni školski sustavi, waldorfske škole, karakteristike kva-litetne škole, a razrađeno je i školstvo u svijetu. U sedmom poglavlju pod nazivom Odgojno-obrazovna struktura škole primje-nom analitičko- deskriptivne metode i induktivno-deskriptivnim putem predstavljena je organizacija života i rada škole. Elaborirane su njezine konstitutivne karakteristike, položaj i značaj, uloge, oblici školskog odgojno-obrazovnog rada (nastave, izvannas¬tavnih aktivnosti, slobodnih aktivnosti, produženog boravka učenika u školi). Razra¬đena je organizacija rada u školi, planiranje i programiranje, profesionalna orijentacija i profesionalno informiranje, dan je pregled odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Opisano je zakonodavstvo o školi i obrazovanju, vođenje peda¬goške dokumentacije o školi te razrađen razvoj školstva u Hrvatskoj, BiH i u svijetu, karakteristike suvremene škole, razlike između tradicionalne i suvremene kvalitetne škole te odgojna djelatnost u nastavi. Ciljevi i zadaci te oblici školskog odgoja, osnovne karakteristike i osnovni poj-movi, koji se odnose na odgojni rad te filozofija i razvoj inkluzivne škole, sadržaj su osmoga poglavlja. U devetom poglavlju posebna je pozornost posvećena činiteljima školskog rada: učitelju (pedagoškom određenju, karakteristikama ličnosti, kompetencijama, ulogama i poteškoćama u njegovome radu), učeniku (darovitim učenicima, učenicima s pore¬mećajima u ponašanju, učenicima s teškoćama u razvoju i teškoćama i načinima nji¬hovog školovanja i odgoja), stručnim suradnicima u školi, razredniku i roditelju kao odgojitelju. Deseto poglavlje posvećeno je razradi karakteristika razreda, razrednog odjela, razlike između čistih i kombiniranih razreda, odjela ; stilova vođenja odjela, razreda ; odgojnom radu razrednika i pedagoškoj klimi i njezinoj ulozi u odgojnom radu. U jedanaestom poglavlju riječ je o pedagoškoj klimi u školi, njezinim karakte-ristikama, oblicima, razvoju i značaju. U dvanaestom poglavlju elaborirana je deontologija učiteljske profesije i na-glašena potreba za edukacijom i permanentnim obrazovanjem, cjeloživotnim obrazo¬vanjem i profesionalnim razvojem. Trinaesto poglavlje predstavlja oblike suradnje obitelji i škole, naglašuje značaj suradnje i potrebu suradnje obitelji i školskih stručnjaka u odgoju djece. U posljednjem, četrnaestom poglavlju, razrađen je rad školske savjetodavne službe (oblici, potreba za stručnjacima, metode, faze i tijek rada). Na samome kraju navedena je konzultirana literatura te Sažetak s ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku. Autorice su dale jednu viziju školske pedagogije koja može poslužiti za nove asocijacije i kritičke procjene kako bi se došlo do još boljih i kvalitetnijih rješenja što bi obogatilo teoriju i praksu škole i školskog odgoja.

škola, odgoj, školski odgoj, školska pedagogija, razvoj, učitelj, učenik, stručni suradnici, roditelji

nije evidentirano