hrvatski

SOCIJALNO-EMOCIONALNA OBILJEŽJA UČENIKA INKLUZIVNIH RAZREDA I PRIMJENA MODELA KRUGOVA PRIJATELJA

U radu su prikazana suvremena istraživanja u području edukacijske inkluzije učenika s teškoćama i njezin zakonodavni okvir te je objašnjen suvremeni model podrške edukacijskom uključivanju – osobno usmjereno planiranje s naglaskom na metodu Krugova prijatelja. Cilj rada bio je istražiti učinke sudjelovanja u Krugovima prijatelja na socijalna i emocionalna obilježja tipičnih učenika i učenika s teškoćama unutar redovitog razrednog odjela. Praćeni su kvaliteta prijateljstva, brojnost socijalne mreže, razina empatije i samopoštovanje te učestalost i vrsta interakcija tijekom školskog odmora između djece s teškoćama i njihovih tipičnih vršnjaka. Sa svrhom ostvarivanja postavljenog cilja korištena je kombinacija kvantitativne i kvalitativne metodologije, a čime je ostvaren cjelovitiji pristup istraživanoj temi kroz uvažavanje mišljenja, doživljaja i očekivanja učenika u inkluzivnoj školi, njihovih vršnjaka, roditelja i učitelja. Podaci su prikupljani prije i nakon provedbe Krugova prijatelja te su se podaci učenika s teškoćama uspoređivali s podacima prikupljenim na tipičnim vršnjacima Utvrđeno je da se nakon provedbe Krugova prijatelja statistički značajno povećala kvaliteta prijateljstva, a povećao se i broj prijatelja kod učenika koji su sudjelovali u Krugovima prijatelja u odnosu na njihove rezultate u inicijalnom mjerenju. Kvalitativni podaci također ukazuju na povećanje kvalitete prijateljstva i povećano druženje u slobodno vrijeme uz nedostatak inicijative za druženjem i određenu izoliranost učenika u središtu Krugova prijatelja. Prepoznato je da pripadnost manjinama ili prezaštitnički postupci roditelja mogu umanjiti pozitivne učinke Krugova prijatelja, što je poticaj za uvođenje dodatnih sadržaja u samu tehniku. Tipični vršnjaci su također ostvarili benefite kroz sudjelovanje u Krugovima prijatelja, prvenstveno radi razvoja empatičnih i prijateljskih odnosa s učenicima s teškoćama, a što su prepoznali i roditelji. Pokazalo se da su djevojčice više pomagački i prijateljski usmjerene prema učenicima u središtu Krugova prijatelja. Kvalitativni podaci nadalje ukazuju na potrebu za treningom socijalnih vještina te ukazuju da se učenik u središtu doživljavao ravnopravnijim i više su se percipirale njegova individualna obilježja neovisna o teškoćama nakon provedbe Krugova prijatelja. Očekivano, sudionici i učenici koji nisu sudjelovali u Krugovima prijatelja se nisu razlikovali u inicijalnom mjerenju, ali, iznenađujuće, niti u završnom, što se eventualno može pripisati proširenju učinaka Krugova prijatelja na cijelu zajednicu. Od praćenih prediktora, varijancu kvalitete prijateljstva izmjerene prije provedbe Krugova prijatelja značajno su objašnjavali empatija i samopoštovanje, čime je objašnjeno 43% varijance kriterija, dok su empatija i kvaliteta prijateljstva iz prvog mjerenja objasnili 61% varijance kvalitete prijateljstva u drugom mjerenju.

metoda krugova prijatelja, socio-emocionalna obilježja, učenici s teškoćama, vršnjaci, redovna škola, edukacijska inkluzija

nije evidentirano