hrvatski

Kulturna animalistika Nikole Viskovića – s primjerom vuka (canis lupus)

Nikola Visković (1938.) devedesetih godina dvadesetog stoljeća znanstvenojjavnosti predstavlja koncept kulturne zoologije. Godine 1996. objavljuje kapitalno djelo ovog područja Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji. Dvije godine kasnije, Visković uređuje zbornik radova Kulturna animalistika (godinu dana nakon održavanja istoimenog znanstvenog skupa u Splitu). Kulturna zoologija i kulturna animalistika su sinonimi, od kojih se, u posljednje vrijeme, ovaj potonji češće upotrebljava. Kulturna se animalistika može definirati kao cjelovitiji »prikaz mnogostranih i mnogoznačnih relacija životinja – čovjek u jedinstvenoj povijesti života na Zemlji«. Može se tvrditi kako je kulturna animalistika originalni Viskovićev koncept, dok najsličniji koncept u svijetu nalazimo pod pojmom animal studies. U svom izlaganju pokušat ću na primjeru vuka (Canis lupus) pokazati kako izgleda jedno kulturnoanimalističko istraživanje.

Nikola Visković, kulturna animalistika, vuk

During the last decade of the 20th century, Nikola Visković (1938) introduced the idea of cultural animalism to the scientific public. In 1996, Visković published his capital work in this area called Animal and Man: Contribution to Cultural Zoology. Two years afterwards, Visković edited a publication of collected works called Cultural Animalism (one year after a scientific conference by the same name was held). The terms cultural zoology and cultural animalism are synonyms. Cultural animalism can be defined as a comprehensive “research of multilateral and polysemic relations animal – man in the unique history of life on Earth”. It can be argued that cultural animalism is the original concept developed by Visković, while the most similar concept in the world can be found under the term animal studies. In my presentation, I will try to show on the example of a wolf (Canis lupus) what a cultural- animalistic study looks like.