hrvatski

Razvoj i validacija mjere rodno stereotipnih uvjerenja za učenike osnovnih i srednjih škola

Pojedini istraživači ukazali su na postojanje ozbiljnih nedostataka postojećih mjera rodno stereotipnih uvjerenja koji mogu ugroziti valjanost rezultata istraživanja u kojima se koriste (Beere, 1990 ; Liben i Bigler, 2002 ; Signorella i sur., 2003). Neki od njih odnose se na to da pojedine mjere: (1) zapravo procjenjuju znanje o rodnim stereotipima, a ne stavove ; (2) sadržavaju samo maskuline ili feminine čestice, umjesto da sadrže oboje ; (3) ne vode računa o ujednačenosti maskulinih i femininih čestica s obzirom na stupanj kulturalnog stereotipiziranja i prestiž ; (4) ne prilagođavaju sadržaj čestica za različitu dob niti validiraju mjeru zasebno na uzorcima različitih dobnih skupina. Cilj istraživanja je razviti i validirati novu mjeru rodno stereotipnih uvjerenja kojom će se nastojati ispraviti navedeni nedostaci postojećih mjera. Sudionici istraživanja su 220 učenika osnovnih i 220 učenika srednjih škola na području Hrvatske u dobi od 11 do 18 godina. Mjera rodno stereotipnih uvjerenja konstruirana je tako da su preuzete 32 čestice radnih aktivnosti (npr. Postavljati električne instalacije ; Pomagati djeci s poteškoćama u učenju) iz kratke verzije Upitnika profesionalnih interesa PGI (Personal Globe Inventory-Short) (Tracey, 2002). Radne aktivnosti su preuzete iz PGI upitnika jer je riječ o vrlo poznatoj i često korištenoj mjeri interesa koja je validirana u različitim kulturama ((Darcy, 2005 ; Šverko i Babarović, 2016 ; Tracey, 2002) te sadrži radne aktivnosti koje su ujednačene s obzirom na prestiž i razumljive različitim dobnim skupinama. S obzirom na to da je riječ o upitniku interesa, prilagodili smo ga da mjeri rodno stereotipna uvjerenja kroz promjenu upute i deskriptora skale. Zadatak sudionika bio je označiti na Likertovoj skali od 5 točaka „za koga su više navedene radne aktivnosti“, muškarce, žene ili podjednako, muškarce i žene. Učenici su ispunjavali upitnik u online formi tijekom redovitog školskog sata u računalnim učionicama škole. Rezultati su pokazali da mjera rodno stereotipnih uvjerenja prema radnim aktivnostima ima visoku pouzdanost i očekivanu faktorsku strukturu te je stabilna u uzorku dječaka i djevojčica, kao i u uzorku učenika osnovnih i srednjih škola. Ovim istraživanjem, na temelju radnih aktivnosti iz Traceyevog modela, dobivena je kratka korisna nova mjera kojom se pouzdano može izmjeriti izraženost rodno stereotipnih uvjerenja prema radnim aktivnostima kod učenika osnovnih i srednjih škola.

rodni stereotipi, radne aktivnosti, PGI kratka verzija, validacija

nije evidentirano