hrvatski

Utjecaj COVID-19 krize i potresa na populaciju osoba u beskućništvu u Zagrebu

Osobe u beskućništvu jedna su od socijalno najugroženijih i nevidljivih kategorija građana u Hrvatskoj, što se dodatno manifestira u vremenima krize. Kao što navode Wisner, Gaillard, i Kelman (2012), postoji tendencija da određene društvene skupine i individue prirodne katastrofe doživljavaju teže nego druge. Marginalizacija i siromaštvo osobito dovode do velike ranjivosti, te takve osobe najčešće pate najviše. Također, u literaturi je pokazano kako je populacija beskućnika osobito ugrožena u vremenima pandemija, te predstavlja rizik i za javno zdravlje (Leung & sur, 2008 ; Tsai & sur, 2020). Iako u Hrvatskoj javnosti za sada nisu zabilježeni slučajevi zaraze beskućnika COVID-19 virusom, njegov indirektan utjecaj nije zaobišao osobe u beskućništvu u Zagrebu, osobito u kombinaciji s potresom koji se dogodio u Zagrebu na početku karantene. Cilj ovog istraživanja, provedenog u sklopu CRSP projekta (No. IZHRZO_180631/1), istražiti je konkretan utjecaj COVID–19 pandemije i potresa na populaciju beskućnika u Zagrebu te uključuje sljedeće teme: promjene u svakodnevici i strategijama preživljavanja, gubitak mjesta za spavanje, dostupnost institucionalnih i neinstitucionalnih oblika podrške (neprofitni sektor) i utjecaj krize na mentalno/emocionalno zdravlje osoba u beskućništvu. U tu svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje u Zagrebu koje je uključivalo promatranje sa sudjelovanjem, dubinske intervjue i „walk along“ metodu s osobama u beskućništvu te intervjue sa stručnjacima i volonterima koji neposredno rade s osobama u beskućništvu.

beskućništvo ; COVID-19 kriza ; potres

nije evidentirano