hrvatski

Oosporoza krumpira - manje poznata bolest pokožice gomolja (Polyscytalum pustulans Owen/Wakef. M. B. Ellis)

OOSPOROZA KRUMPIRA - MANJE POZNATA BOLEST POKOŽICE GOMOLJA -Bolest je jače rasprostranjena u sjevernim i sjeverozapadnim područjima Europe (V. Britanija, Irska, Njemačka, Nizozemska, Rusija i dr.) Prvi puta je opisana 1904. g. u V. Britaniji pod nazivom »SKIN SPOT«. Tada ovoj bolesti nije pridavana veća važnost, jer se nije znao pravi uzročnik. Owen (1919) je prvi puta dokazao uzročnika oboljenja pokožice gomolja, dajući mu ime Oospora pustulans (Owen/Wakef.), iako je Pethybridge (1914 izolirao tu istu gljivu iz gomolja porijeklom iz S. Irske, svrstavajući je u rod Spicaria. Ellis (1976) otvara novi rod u sistematici gljiva, dajući uzročniku sadašnji naziv Polyscytalum pustulans Owen/Wakef. M. B. Ellis.Utjecaj bolesti na proizvodnju i visina šteta.Prištičavost pokožice gomolja čini sjemenarima krumpira probleme u proizvodnji sjemena ; u svijetu su to zemlje na sjeveru Europe i S. Amerike ; u Hrvatskoj je takođe registrirana prisutnost oosporoze. Registrirali smo je na uzorcima uvezenog sjemena što je i rezumljivo, jer se bolest naročito simptomatski ispoljava nakon završenog uskladištenja, ali smo zaraze nekad zamjetili u vrlo malom postotku i na uzorcima sjemena za laboratorijsku post-žetvenu kontrolu. Procjenjujemo da bi i kod nas u nekim regijama s jače zaraženim sjemenom moglo doći do jače štetnosti ovog oboljenja. Naša opažanja tijekom minulog vremena ne ukazuju na veću alarmantnost ovog problema, ali nas zato daleko više brine nekontrolirani uvoz sjemena (malogranični promet, razne donacije i sl.). Kod konzumnog krumpira, u slučajevima jačih zaraza, smanjen je estetski izgled gomolja, a time i njihova tržna vrijednost. Štete prema istraživanju ruskih istraživača (Haleve, 1966), koje oboljenje može nanijeti proizvodnji je u smanjenju klijavosti između 33-44%. Interesantne tvrdnje iznosi (Nikolajeva, 1970), koja ukazuje, da štete od ove bolesti pokožice gomolja ovise od osjetljivosti sorte i zaraženosti sjemenskih gomolja. Sadnjom zaraženih gomolja na tri pokusne parcele dobila je slijedeće prinose:I pokus. tab. 25, 9 t/ha ; II pokus tab. 21, 9 t/ha ; III pokus tab. 17, 9 t/ha. Nezaraženim gomoljima na pokusnoj površini ostvarila je prinos od 27, 1 t/ha. Ovi podaci zasigurno ukazuju na veliko smanjenje prinosa po jedinici.

krumpir, (Polyscytalum pustulans Owen/Wakef. M. B. Ellis)

nije evidentirano