hrvatski

Statistička analiza razvoja turizma država Sredozemlja u razdoblju od 2010. do 2018. godine

U ekonomski visoko razvijenim državama poput Francuske, Španjolske i Italije koje su predvodnici svjetskog turizma po broju dolazaka turista i mnogim drugim varijablama koje upućuju na razvijenost turizma, stopa rasta broja dolazaka i omjer broja dolazaka stranih turista po glavi stanovnika nisu niti približno visoki kao kod država u razvoju i općenito državama slabijeg standarda. Najbolji primjeri su Crna Gora i Hrvatska čiji udjeli turizma u BDP-u čine 21, 42% i 19, 75%, u usporedbi sa Francuskom i Italijom čiji turizam ima udio u BDP-u 2, 34% i 2, 26%. Francuska, Španjolska i Italija, tri od četiri najposjećenije države u svijetu 2018. godine imaju relativno nizak udio turizma u BDP-u jer imaju razvijene mnoge druge gospodarske grane u svim sektorima koje pridonose povećanju BDP-a, stoga nisu ovisne o turizmu. Hrvatska i Crna Gora imaju iznimno pozitivne brojke u turizmu za relativno male države, ali činjenica da se u obje države 95% noćenja ostvari u samo trećini, odnosno četvrtini županija govori o tome da je kapacitet njihovog turizma još uvijek neispunjen i ima u budućnosti perspektivu za ostvariti brojke koje bi ih u relativnom prikazu turističkih varijabli smjestilo u sam svjetski vrh turizma. Ipak, zabrinjavajući udio turizma u BDP-u upućuje na to da se u iznenadnim slučajevima, poput 2020. godine kada je cijeli svijet zbog pojave globalne pandemije osjetio znatne gubitke, gdje je posebno stradao turizam. Prema podacima Hrvatske Turističke zajednice, u razdoblju od siječnja do srpnja 2020. godine ostvareno je 35, 6% sveukupnih (stranih i domaćih) dolazaka u usporedbi s 2019. godinom, a ostvareno je 46, 2% noćenja. Dana 28.8.2020. Hrvatska Narodna Banka objavila je da je BDP u drugom kvartalu pao 15, 1%. Iako su i druge gospodarske grane osjetile gubitke, ipak nisu u tolikoj mjeri kao što je turizam. Države u razvoju poput Hrvatske, Crne Gore i Albanije čiji se turizam razvija brzom stopom trebale bi investicije usmjeriti i u ostale sektore izvan uslužnog, jer 2020. godina je pokazala da je budućnost oko turizma neizvjesna i da ovisnost o turizmu može imati negativne posljedice na BDP u kriznim situacijama. Od 2010. do 2018. godine države u razvoju na Sredozemlju ostvarile su visoke pozitivne stope rasta dolazaka i noćenja turista. Ne postoji više potreba da se privlači što veći broj turista u obalna područja koja su u sezonskim mjesecima prenapučena, već treba usmjeriti napore u razvoj specifičnih oblika turizma poput zdravstvenog, sportskog, ekoturizma i sl. koji imaju potencijal za razvoj u konitnentalnim dijelovima država i otvaraju nova tržišta turističke potražnje. U obalnim područjima treba postepeno podići kvalitetu usluge i cijenu, kako bi se smanjila masovnost turizma i popratni štetni utjecaji a istovremeno zadržala količina turističke potrošnje.

statistička analiza ; turizam ; države Sredozemlja

Završni rad - Preddiplomski stručni studij "Poslovna ekonomija"