hrvatski

Mogućnost udomaćenja japanskog pivca (Popillia japonica Newman 1841) u Republici Hrvatskoj u uvjetima klimatskih promjena

Japanski pivac (Popillia japonica Newman) potječe iz Japana, ali se uspješno udomaćio po SAD gdje uzrokuje velike štete. Od 2014. bilježi se njegova pojava u Italiji, Švicarskoj i Portugalu gdje se provode karantenske mjere. Procjena aklimatizacije japanskog pivca u Europi u posljednjih je nekoliko godina predmet brojnih analiza koje je provela EPPO (European and Mediterranean Plant Protection Organization) za cijelu Europsku uniju. Specifično za područje pet regija Republike Hrvatske procjenu aklimatizacije napravili su Maceljski i Igrc Barčić 1997. godine. Ona se temelji na usporedbi klimatskih podataka za razdoblje prije 1997. i pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni za uspješan razvoj štetnika. Rezultati rada upućivali su na moguću aklimatizaciju japanskog pivca u području sjeverozapadne Hrvatske i Hrvatskog Primorja. Mogućnost razvoja u pojedinim dijelovima Hrvatske određena je u procjeni koju je napravio EPPO temeljem izračuna sume efektivnih temperatura zasnovanom na klimatskim podacima do 1990. Pretpostavka rada je da su klimatske promjene dovele do značajne promjene u uvjetima potrebnim za razvoj štetnika te da će se procijenjena aklimatizacija i mogućnost razvoja japanskog pivca razlikovati u odnosu na analize temeljene na starijim meteorološkim podacima. Cilj rada je prikazati biološke i ekološke osobine japanskog pivca i štete koje izaziva. Prikazati će se trenutni status u Europi, utvrditi mogućnost aklimatizacije u području istočne Hrvatske, sjeverozapadne Hrvatske, Gorskog kotara, Istre, Hrvatskog Primorja i sjeverne Dalmacije. U analizu je uključeno osam meteoroloških postaja: Gradište, Osijek, Bjelovar, Zagreb, Ogulin, Poreč, Senj i Zadar. Sa svake postaje prikupljeni su meteorološki podatci za razdoblje od 1999. do 2019. Pogodnost područja određena je temeljem pet biometeoroloških značajki, izračuna sume efektivnih temperatura potrebnih za razvoj jedne generacije (termalni prag 10 ºC, suma 1422 ºC u razdoblju 01.07. – 30.06.) te očekivanog datuma pojave odraslih. Provedena analiza meteoroloških podataka i njihova usporedba sa zahtjevima štetnika potvrdila je hipotezu te pokazala da više zabilježene temperature u području Gorskog kotara omogućuju uspješnu aklimatizaciju japanskog pivca dok je nedostatak oborina u području Hrvatskog Primorja postao ograničavajući čimbenik za razvoj štetnika. Istra, Hrvatsko Primorje i sjeverna Dalmacija nepogodni su za udomaćenje štetnika zbog jednog ili više limitirajućih meteroloških uvjeta (nedostatna količina oborina i previsoke temperature zraka i/ili tla). Aklimatizacija je i dalje moguća i u području sjeverozapadne, ali i istočne Hrvatske iako s nešto većim ograničenjima (ograničavajući čimbenik je količina oborina). Na svim istraživanim područjima u svim godinama sume efektivnih temperatura dostatne su da se razvoj jedne generacije odvije kroz 12 mjeseci osim u tri godine na području Gorskog kotara gdje su sume efektivnih temperatura bile nedostatne u tri godine.

biometerološki kriteriji, japanski pivac, klimatske promjene, meteorološki podaci, suma efektivnih temperatura, udomaćenje

nije evidentirano