hrvatski

Je li samoprocjena jezičnih djelatnosti dvojezičnih govornika objektivna mjera jezične kompetencije?

Jedna od metoda dvojezične procjene samoprocjena je jezičnih sposobnosti unutar jedne ili više jezičnih djelatnosti. No, rezultati samoprocjene ne moraju biti dostatni ili prikladni te ih je optimalno kombinirati s više različitih, subjektivnih i objektivnih mjera (Treffers-Daller i Korybski, 2015). Takav se pristup upotrebljava u ovom radu, u kojem se promatraju rezultati samoprocjene dvojezičnih govornika uz analizu jezičnih uzoraka. Mjere rječničke raznolikosti i sintaktičke složenosti rabljene su kako bi se utvrdilo odražavaju li one samoprocjenu jezičnih sposobnosti dvojezičnih govornika. Sudionici istraživanja bili su odrasli dvojezični govornici u Istri (N=30). Podatci su dio Istarskog govornog korpusa (Hržica, Poropat Jeletić, Moscarda Mirković, u pripremi), oblikovanog pomoću uzrokovanja konverzacije. Svaki od sudionika, osim što je snimljen u konverzaciji s drugim dvojezičnim govornicima, ispunio je upitnik koji sadrži i pitanja o samoprocjeni jezika unutar četiri jezičnih djelatnosti: govorenja, razumijevanja, čitanja i pisanja. Mjere rječničke raznolikosti (pomični prosječni omjer različnica i pojavnica (engl. moving- average type-token ratio – MATTR (Covington, 2007)) i sintaktičke složenosti (prosječna duljina komunikacijske jedinice – engl. mean lenght of communication unit ‒ MLCU) izračunate su pomoću programa CLAN (Computerized Language Anaylsis – MacWhinney 2019). Prosječan rezultat samoprocjene pokazao je pozitivnu i visoku povezanosts MLCU (r(30)=.513, p<.005). MATTR nije pokazao značajnu povezanost, ali se u rezultatima može zamijetiti trend (r(30)=.351, p=0.57). Spearmanova korelacija izračunata je za određene djelatnosti koje su samprocijenjene. MATTR je pokazao srednju pozitivnu povezanost sa samoprocjenom razumijevanja (rs(30)=.364, p<.05) i govorenja (rs(30)=.388, p<.05), ali ne i sa samoprocjenama čitanja i pisanja. MLCU je pokazao srednju odnosno visoku povezanost sa samoprocjenama čitanja (rs(30)=.484, p<.05) i pisanja (rs(30)=.563, p<.005) te srednju povezanost s govorenjem (rs(30)=.373, p<.05) i razumijevanjem (rs(30)=.364, p<.05). Korelacije jezičnih mjera sa samoprocjenama pokazuju da su te mjere povezane te govore u prilog tome da govornici, u ovom slučaju dvojezični govornici različitih stupnjeva obrazovanja te zaposlenja, mogu objektivno procijeniti vlastito jezično znanje.

dvojezična procjena, samoprocjena, sintaktička složenost, rječnička raznolikost

nije evidentirano