hrvatski

Suvremene metode suzbijanja potkornjaka

Potkornjaci (Coleoptera, Scolytidae), kao tipični sekundarni štetočinje koji u određenim okolnostima mogu poprimiti i primarni karakter, jedan su od najčešćih uzroka ekonomskih gubitaka i ekoloških poremetnji u šumskim ekosustavima. S obzirom na to, do sada je razvijen velik broj metoda i postupaka praćenja brojnosti i analize kvalitativnih svojstava njihovih populacija. Isto tako, u svijetu i kod nas provode se različite represivne mjere koje imaju za cilj smanjenje njihovih populacija. Spektar danas raspoloživih metoda je širok i osim tradicijskih mehaničkih, kulturalnih, bioloških i kemijskih sve više se uvode različite biotehničke metode kojima se uspješno održavaju populacije ovih organizama ispod granice štetnosti. Revoluciju su u tom smislu donijela otkrića mehanizama kemijske komunikacije unutar pojedinih vrsta potkornjaka, odnosno često kompliciranih ali vrlo koherentnih i jednoznačnih kemijskih nositelja informacija i njihovog djelovanja na ponašanje kukaca. Biološka činjenica mnogostruko povećane atraktivnosti stabala u fazi početka naseljavanja potkornjaka posljedica je bioprodukcije agregacijskih feromona. Mnogobrojni sintetski pripravci koje danas imamo na tržištu upravo su imitacija ili identična kopija ovakvih tvari, a služe nam za primamljivanje i lov ciljanih vrsta potkornjaka. Značajno je pritom svojstvo selektivnosti, tj. najčešće se radi o tvarima koje privlače tek bliske vrste potkornjaka, a često i samo jednu vrstu. Tehnološka čistoća proizvoda obično je preduvjet uske biološke učinkovitosti koja je uglavnom poželjna. U Europi se danas u sustavima praćenja dinamike populacija potkornjaka ali i njihovom suzbijanju, rabe pripravci za nekoliko ekonomski najvažnijih vrsta: Ips typographus, Pytiogenes chalcographus i Trypodendron lineatum. U postupku istraživanja i pokusnoj primjeni pripravci su namijenjeni lovu vrsta Tomicus piniperda i T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus i nekih manje opasnih potkornjaka. Za potkornjake drvaše, osim vrste T. lineatum, danas još nažalost nema gotovih pripravaka, no istraživanja su u tom smjeru pokrenuta. U šumarstvu Hrvatske operativno se koriste feromonski pripravci već spomenutih najvažnijih europskih vrsta potkornjaka. Do sada su korištene cjevaste klopke no one se danas zamjenjuju efikasnijim barijernim klopkama razvijenim upravo za masovan ulov i snižavanje povećanih populacija smrekovih potkornjaka u njihovim žarištima. Osim principa primamljivanja i hvatanja kukaca u praksu nekih izvaneuropskih zemalja uvodi se i metoda kombiniranja primamljivanja i repelencije. Radi se o tome da su istraživanja kemijske komunikacije kod potkornjaka utvrdila i pojavu lučenja tvari koje odbijaju nadolazeće jedinke i tako ih usmjeravaju na druga pogodna stabla za naseljavanje. Tehnološke imitacije ovakvih spojeva odvraćaju potkornjake od ubušivanja dok ih se istovremeno sa agregacijskim pripravcima sakuplja i uništava. Neželjene posljedice po šumski ekosustav kod primjene ovih metoda neuporedivo su manje od klasičnih kemijskih metoda prskanja trupaca. Upravo stoga one sve čvršće uzimaju učešća u primjenjenoj znanosti ali i naprednijem šumarstvu i društvima razvijene svijesti o nužnosti očuvanja okoliša.

potkornjaci; suzbijanje

nije evidentirano