hrvatski

Mogućnosti međupredmetnog povezivanja nastave glazbene umjetnosti

Glazbena nastava u školama oduvijek je bila prisutna u hrvatskom obrazovnom sustavu te je bila podvrgnuta raznim programskim izmjenama. Stupanjem na snagu Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) 2006. godine, hrvatski se obrazovni sustav, a time i nastava Glazbene kulture, usmjerila prema otvorenom nastavnom modelu. Iako je osnovnoškolska glazbena nastava već dolaskom HNOS-a krenula u smjeru otvorenog modela, taj put je za nastavu Glazbene umjetnosti započeo tek 2010. godine donošenjem NOK-a. Didaktičko-metodička otvorenost potvrđena je posljednjim dokumentom donesenom 2019. godine gdje je navedeno kako učenje glazbe ima višestruku društvenu ulogu: cjeloviti razvoj, razvoj ukusa, ljubav prema glazbi, utječe na bogatiju sliku svijeta kod učenika, potiče interes i potrebu za glazbom te izgrađuje identitet učenika. Nova kurikulumska filozofija, definirana posljednjim dokumentima zagovara međupredmetno povezivanje unutar provođenja nastave. Uz obavezne i preporučene sadržaje, kurikulum sadrži i primjere povezivanja nastave Glazbene umjetnosti s drugim umjetničkim i neumjetničkim predmetima te se time učenicima približavaju drukčije kulture, razmišljanja i običaji, odnosno razvija se interkulturalni senzibilitet učenika kao i percepcija o svijetu oko njih. Međupredmetno povezivanje nastave Glazbene umjetnosti s drugim predmetnim područjima učenicima nudi širok spektar korisnih znanja i vještina. Otvoreni model i poticanje međupredmetnog povezivanja nudi velike mogućnosti u učenju i poučavanju učenika te je usmjeren je prema razvoju kompetencija učenika, odnosno vještina, znanja i sposobnosti.

Glazbena umjetnost, međupredmetno povezivanje, kurikulum, otvoreni model.

nije evidentirano