hrvatski

Iluminirani rukopisi iz vremena Otonske dinastije

Slikarstvo iluminiranih rukopisa svrstava se u značajnija ostvarenja tzv. otonske renesanse. Navedeni pojam odnosi se na vladarsko razdoblje saskih vladara čija loza započinje Henrikom I. Ptičarem (919.-936.), a nastavlja se njegovim sinom Otonom I. (936.-973.) koji u tadašnje njemačke zemlje donosi nov poredak u političkom, društvenom i kulturnom smislu. Vladarsko načelo Otoni preuzimaju od Karla Velikoga, stoga ne čudi što se iluminirani rukopisi otonskog razdoblja ugledaju na karolinške primjere, posebice na tzv. Ada grupu koja je djelovala za života Karla Velikoga. Osim karolinškog utjecaja važni su za spomenuti i antički te todobni bizantski utjecaji. Kao mjesto nastanka velikog broja otonskih rukopisa uzima se skriptorij samostana u Reichenauu, mada se na tu temu vode i danas žustre rasprave. Iako se prvi iluminirani rukopisi nastali u tom skriptoriju javljaju već oko 850. godine, njihova najznačajnija faza je razdoblje od 960. do 1020. godine. S obzirom na veći broj rukopisa može se uočiti razvojni put stila te se stoga otonski iluminirani rukopisi mogu podijeliti na sljedeće grupe: Eburnantovu, Ruodprechtovu, Majstora Registrum Gregorii i Liutharovu. Stil rukopisa kreće se od smirenih prema dinamičnim kompozicijama te s vremenom dolazi do monumentaliziranja tijela likova i iskazivanja emocija na njihovim licima. Često se daju uočiti zlatne ili purpurne pozadine, dok je kolorit izrazito svijetao, a boje su čiste. Razvojni put svih rukopisa objedinjuje ideja povezivanja svjetovne i crkvene vlasti, a ona dolazi od careva koji svojim vještim vladarskim potezima stvaraju novu renesansu, snažnog društvenog i likovnog značenja.

iluminirani rukopisi, otonska renesansa, Oton I., Reichenau, Eburnantova grupa, Ruodprechtova grupa, Majstor Registrum Gregorii, Liutharova grupa

nije evidentirano