hrvatski

Mjere izolacije pacijenta-važna karika u sigurnosti pacijenta u jedinici inzenzivnog liječenja

Izolacija pacijenta kao metoda sprječavanja širenja zaraznih bolesti seže daleko u povijest. Još u antička vremena ljudi su shvatili mogućnost i važnost odvajanja zdravih od bolesnih. Uvidjeli su da odvajanjem osoba koje su bile zaražene ili one za koje se smatralo da su zaražene od zdravih uspijevaju na neki način smanjiti širenje bolesti. U to vrijeme svaka zarazna bolesti je značila popriličnu ili veliku smrtnost populacije. Pronalaskom antibiotika se produljio životni vijek čovjeka, ali se vrlo brzo uvidjela i rezistencija na pronađene antibiotike. Pronalasci novih antibiotika i rezistencija idu u korak. Naša bliska budućnost već se sada opisuje kao moguća „post antibiotska era“. Danas bolničke infekcije predstavljanju neželjeni događaj u procesu liječenja, njege i rehabilitacije. Produljuju boravak u bolnici, povećavaju morbiditet , invalidnost i mortalitet te drastično povećavaju cijenu liječenja. ECDC (European Center for Disease Control) procijenjuje da će kod 1 od 20 hospitaliziranih pacijenata nastupiti bolnička infekcija, to bi značilo kod oko 4.1 milijuna pacijenta diljem Evrope. U toj procjeni se smatra da bi oko 37.000 ljudi moglo imati smrtni ishod kao posljedicu bolničke infekcije. Kako u svijetu tako i u Hrvatskoj sigurnost pacijenta je sve važniji dio u procesu liječenja, njege i rehabilitacije. Kontrola i prevencija infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi predstavlja jednu od najvažnijih sastavnica brige o sigurnosti pacijenta. Mjere identifikacije i izolacije pacijenata koji su kolonizirani/inficirani multirezistentnim mikroorganizmima (MDRO) predstavljaju i danas temelj prevencije i kontrole bolničkih infekcija. Pacijenti u JIL-u i imunokompromitirani pacijenti spadaju u najrizičnije pacijente za kolonizaciju/infekciju bolničkim infekcijama. Važno je naglasiti važnost pravodobnog „otvaranja“ određenog tipa izolacije ovisno o uzročniku, važnost dosljednog pridržavanja propisanih mjere zaštite svih zdravstvenih i ne zdravstvenih djelatnika koji dolaze u kontakt sa pacijentom te samog pacijenta i posjeta. Voditi brigu o negativnim psihičkim utjecajima izolacije na pacijenta u vidu pravovremenih, stručnih, usmenih i pismenih obavijesti o razlozima i pretpostavljenom vremenu trajanja izolacije. Omogućiti odgovore na pitanja pacijenta te ukinuti izolaciju čim se za to stvore preduvjeti. Možemo zaključiti da mjere izolacije pacijenata predstavljaju danas jedan od glavnih postupaka u kontroli širenja bolničkih infekcija. Potrebno je dobro procijeniti kada ih treba primijeniti, procijeniti adekvatno vrijeme ukidanja mjera izolacije te osigurati da pacijenti u izolaciji dobivaju odgovarajuće liječenje, njegu i rehabilitaciju. Što se tiče utjecaja izolacije prema većini istraživanja studije do sada nisu pokazale negativan utjecaj izolacije na konačan ishod liječenja pacijenta u izolaciji, a li su pokazale da je zadovoljstvo pacijenta procesom liječenja, njege i rehabilitacije manje. Pravovremeno pridržavanje odgovarajućih mjere zaštite/izolacije ovisno o uzročniku ostaju i danas osnovna strategija u širenju i kontroli bolničkih infekcija u svim zdravstvenim ustanovama, na svim odjelima, a naročito u jedinicama intenzivnog liječenja gdje se na jednom mjestu, male kvadrature, četo bez međusobnih fizičkih zaštitnih barijera nalaze najugroženiji i najprijemčiviji pacijenti. Djelatnici nikada ne smiju zaboraviti svoje odgovornosti u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija. Neophodno je da uvijek budu svjesni upozorenja na vratima ili na krevetu pacijenta, da primjenjuju savjesno preporučene mjere zaštite/izolacije Tima za bolničke infekcije bez iznimaka, te da pitaju uvijek kada nisu u nešto sigurni. Također se trebaju pridržavati ključnih točaka osobne higijene koje podrazumijevaju zavezati kosu (duga kosa koja pada naprijed može biti izvor mikroorganizama), održavati nokte urednima i primjerene veličine (umjetni nokti nedopustivi), minimum nakita (ne nositi nakiti, narukvice, satove ; iznimka, vjenčani prsten, 1 plosnati prsten), kratki ili tričetvrt rukavi na uniformi (dugi rukav-prijenos infekcija), zaštititi svoju uniformu pvc pregačom kod rutinske zdravstvene njege, otvorene rane prekriti nepropusnim prijevojem, dezinficirati ruke alkoholnim pripravcima iza svakog kontakta sa pacijentom, pravilno upotrebljavati osobna zaštitna sredstva. Djelatnici ne smiju zaboraviti da je zaštita pacijenata prioritet, ali da prije svega moraju na pravilan način zaštititi sebe jer su u riziku za infekciju odnosno kolonizaciju multirezistentnim mikroorganizmima.

mjere izolacije , sigurnost pacijenta, jedinaca intenzivnog liječenja

nije evidentirano