hrvatski

Emocionalna inteligencija u kontekstu digitalizacije i razvoja računalne tehnologije

Neuroznanstvena istraživanja dokazala su promjene u kognitivnom procesiranju uslijed pretjerane digitalizacije i razvoja računalnih tehnologija, čak i na najvišim razinama (Greenfield, 2018). Obrada podataka je plića i površnija što otežava strateško, kritičko i analitičko mišljenje (Carr, 2011 ; Spitzer, 2018). Napretkom umjetne inteligencije i pozadinskih algoritama za prikupljanje, analizu i obradu podataka kao osnove donošenja i implementacije odluka, mnoga radna mjesta nestaju i nestajat će u godinama koje dolaze (Beck i Libert, 2017). Ne možemo se boriti protiv napretka računalne tehnologije niti ga zaustaviti, ali možemo jačati vještine i kompetencije koje AI za sada nije uspjela replicirati (Gustein i Sviokla, 2018). Sve češće se spominje emocionalna inteligencija kao ključni i presudni faktor, ne samo u kontekstu očuvanja radnih mjesta, već i u kontekstu rukovođenja i snalaženja ljudi u procesu digitalne transformacije (Beck i Libert, 2017 ; Gustein i Sviokla, 2018 ; Morman, 2019). Posebno u populaciji mladih koji su digitalni urođenici, potrebno je transformacijskim stilom rukovođenja na poslu i tijekom formalnog obrazovanja stvoriti osnovu za kritičko i strateško mišljenje razvijajući EI jer tehničke vještine i znanja u digitalnom dobu nisu više dovoljni (Morman, 2019). Istraživanja pokazuju da se EI može unaprijediti i razvijati putem specijaliziranih treninga (Mattingly i Kraigler, 2018), a organizacijska psihologija sve više prepoznaje važnost koncepta EI u kontekstu upravljanja ljudskim potencijalima (Drigas i Papotsi, 2019). U suvremenom svijetu to čak postaje i nužnost jer nove tehnologije negativno utječu na socijalizaciju, socijalne vještine, empatiju (Greenfield, 2018), a čini se da jačanjem EI možemo umanjiti negativne posljedice.

Emocionalna inteligencija, umjetna inteligencija, digitalizacija

nije evidentirano