hrvatski

Model prepoznavanja opasnih dionica na javnim cestama u područjima učestale pojave divljači

Uočen je trend povećanja prometnih nesreća naleta vozila na divljač koji zahtijeva prijedloge mjera kako bi se prevenirala pojava divljači na rizičnim dionicama cesta. Da bi se došlo do određenih mjera sprječavanja naleta vozila na divljač, potrebno je prepoznati rizične dionice cesta s obzirom na mogućnost pojave divljači. U tom smislu razvijen je model prepoznavanja opasnih dionica na javnim cestama i istražene su mjere učinkovitog gospodarenja cestovnom mrežom koje će doprinijeti smanjenju pojave divljači na cestama. Zbog velikog raspona nadmorskih visina (0 – 1 011 m. n. v.) cestovne mreže, klimatskih razlika, različitosti konfiguracije terena te obitavanja svih vrsta divljači Republike Hrvatske, istraživanje doktorskog rada provedeno je na cestama Ličko- senjske županije. U razdoblju istraživanja najveći broj nesreća naleta vozila na divljač dogodio se na državnim cestama i uzrok nesreća uglavnom je bila krupna divljač. Stoga su modeli napravljeni na državnim cestama za krupnu divljač, srnu običnu i divlju svinju te za krupnu divljač ukupno. Posebna pažnja posvećena je vremenskim i prostornim obrascima naleta vozila na divljač koji su poslužili kao podloga razvoja modela prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači. Analiziranje prostornih obrazaca daleko je složenije od vremenskih obrazaca i zahtijevalo je upotrebu velikog broja nazavisnih varijabli, odnosno pretkazivača (pretkazivači ceste, krajobraza, reljefa, brojnosti divljači i broj naleta u ćeliji). Kako bi se dobio što precizniji i pouzdaniji model prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači ceste su podijeljene na dionice te su oko središta dionica ucrtani krugovi/ćelije određenih polumjera. Za svaku ćeliju određene su nezavisne varijable odnosno (pretkazivači). Prostorni podaci su pripremljeni i obrađeni u programskom paketu ArcGIS 9.2. U doktorskom radu predložene su dvije vrste modela prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači, i to model procjene vjerojatnosti naleta i model procjene broja naleta vozila na divljač. Za izbor najpouzdanijeg modela prepoznavanja opasnih dionica od pojave divljači korišten je Akaike Information Criterion (AIC). Izbor pouzdanog modela uslijedio je ukoliko je ΔAIC < 2 jedinice. Isto tako je određena i Akaike-ova težina (wi), koja predstavlja vjerojatnost da je model najbolji odnosno najpouzdaniji u usporedbi s ostalim modelima. Rizične dionice cesta od pojave divljači rangirane su višekriterijskom analizom primjenom analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP metodom). Na osnovi provedenog istraživanja definirani su modeli procjene vjerojatnosti naleta i modeli procjene broja naleta vozila na divljač koji se temelje na pouzdanim podacima naleta vozila na divljač u istraživanom razdoblju. Svaki model za sebe relativno je manjkav. Prvi tip modela (model procjene vjerojatnosti naleta) dosta precizno procjenjuje vjerojatnost nastanka naleta. Ako se za procjenu vjerojatnosti naleta koristi i drugi model (model procjene broja naleta), tada kombinacija ova dva tipa modela daje dosta visoku točnost u procjeni opasnih dionica od naleta vozila na divljač. Modeli će omogućiti pravnim osobama koje gospodare javnim cestama da dobiju prikaz opasnih dionica i djeluju preko mjera održavanja i opremanja cesta na sigurnost prometa. Terenskim istraživanjem na kritičnim dionicama cesta ispitan je utjecaj pojedinih mjera održavanja na pojavu divljači na cestama. Predložen je novi postupak održavanja javnih cesta s kojim bi se smanjili prelasci divljači preko javnih cesta. Predloženi model prepoznavanja opasnih dionica na javnim cestama i postupak održavanja funkcionalno su provjereni na mreži javnih cesta Ličko-senjske županije.

Sigurnost prometa ; Nalet vozila na divljač ; Državne ceste ; Model prepoznavanja opasnih dionica

nije evidentirano