hrvatski

Preživljavanje na zraku i hepatosomatski indeks dagnji izloženih antropogenim pritiscima

Mediteranska dagnja Mytilus galloprovincialis predstavlja dobar indikator jer zbog njene široko rasprostranjenosti, mogučnosti akumulacije i lakoj dostupnosti se često koristi za biomonitoring morskih sustava i procjeni onečišćenja u priobalnim područjima. Kako bi se odredilo da li je neko područje pod prirodnim ili antropogenim utjecajem koji utječe na promjenu fiziološkog stanja dagnji, te stavlja jedinku pod stresom, potrebno je analizirati određene parametre. Parametri koji analiziraju fiziološko stanje i stanje stresa dagnje su: indeks kondicije, hepatosomatski indeks i preživljavanje na zraku. Dagnje nasumično pribranih veličina uzorkovane su sa 6 lokacija kako bi se ustanovilo na kojim lokacijama najviše utjeću antropogeni pritisci, te kako bi se opisalo i utvrdilo da li postoji međusobna ovisnost selektiranih parametra i da li se ovi parametri mogu poslužiti u razlikovanju antropogenih pritisaka. Za većinu parametra (indeks kondicije, hepatosomatski indeks i preživljavanje na zraku) ustanovilo se da antropogeni utjecaji na selektirane dagnje se razlikuju u svim lokacijama, ali najveći antropogeni pritisak je uočen na lokacijama PU i LR. Pošto nije uočena međusobna ovisnost selektiranih parametra, može se zaključiti da dagnje s lokacije PU se mogu poslužiti u razlikovanju antropogenih pritisaka.

preživljavanje na zraku ; HSI ; dagnja ; antropogeni utjecaj

nije evidentirano