hrvatski

Tradicijska crkveno-pučka kultura u Kaštelima

U radu se navode običaji kaštelanskoga naroda koji je štovao katoličke blagdane. Od davnih vremena kaštelanski je puk svoju tradiciju vezanu za crkvene običaje i vjerovanja temeljio na kršćanskoj vjeri. Tako se tijekom godine slave katolički blagdani i svetkuje spomen na različite svetce koji su imali važnu ulogu u njihovim životima. Najviše se običaja sačuvalo iz božićnoga i uskrsnoga vremena kao i običaja koji se vezuju za sljedeće svetce: sv. Jurja, sv. Marka, sv. Antuna i sv. Ivana Krstitelja. U njima je narod tražio utjehu i molio za bolji život bez nedaća. Dokaz o utemeljenosti kaštelanskoga puka u vjeri jest i brojnost sakralnih objekata i obreda posvećenih Majci Božjoj. Rad se usmjerava na područje Kaštela koje obiluje svetištima i mjesnim zaštitnicima te na običaje koji se posebno održavaju za vrijeme katoličkih blagdana. Zbog nedostatne znanstvene literature koja se vezuje za kaštelanske crkveno- pučke običaje, u radu se navode i interpretiraju suvremeni izvorni terenski zapisi na području Kaštela. Pričanja o društvenoj zbilji i običajima predaka te povijesne predaje govorili su kazivači različitih godišta čije su izjave uspoređene s navedenom literaturom što upućuje na to da su izjave potkrepljive i istinite. U Kaštelima su se u prošlosti održavali mnogi tradicionalni običaji. Neki su od njih do danas potpuno nestali ili su se promijenili i poprimili suvremenija obilježja, a mnogo se toga nažalost zaboravilo. Veliki dio tradicionalnih običaja bio je usko vezan za vjerski život i ta povezanost davala im je poseban ugođaj.

blagdani, crkveni običaji, Kaštela, pobožnosti, pučka tradicija

nije evidentirano