hrvatski

Usmenoknjiževna baština u etnološkom kontekstu u drniškom kraju

U ovom radu prikazani su usmenoknjiževni oblici drniškog kraja koji obuhvaćaju povijesne, etiološke i demonološke predaje. Povijesne se, uglavnom, tiču turske vladavine, a etiološke nastaju iz potrebe za objašnjenjem nastanka naziva pojedinih lokaliteta, mjesta i drugih stvari. S druge strane, demonološke predaje podrazumijevaju vjerovanje u onostrana bića, vještice i Sotonu. Poseban naglasak stavljen je na crkveno-pučku baštinu čiji se prikaz očituje u božićnim običajima, običajima karakterističnim za pojedine svetce te ostale blagdane. Neki od najvažnijih običaja su: paljenje badnjaka za Božić, preskakanje krijesa na Ivandan, umivanje u cvijeću za Cvijetnicu, darivanje na sv. Nikolu i slično. Drniš je najpoznatiji prema svom zaštitniku, sv. Roku koji se štuje od davnina jer je izliječio veliki broj stanovnika oboljelih od kuge. Suzaštitnikom se smatra sv. Ante čija je crkva svjedok brojnih povijesnih događaja što su se odvili nad drniškim krajem. Serenade, kola, sajmovi, igre, poslovice, dokaz su nekadašnjeg života koji je polako počeo nestajati, ali zahvaljujući pojedincima ostao je zapisan u nadi da će se i dalje prenositi na buduće generacije.

Drniš, predaje, crkveno-pučka baština, običaji, nekadašnji život

nije evidentirano