Diftonzi u bračkim čakavskim govorima (CROSBI ID 694045)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Biočina, Zdravka ; Bašić, Iva
hrvatski
Diftonzi u bračkim čakavskim govorima
Diftonzi su u čakavskim i štokavskim govorima na obali adrijatizam koji se razvio uslijed mletačkog utjecaja. Diftonzi u čakavskom narječju imaju nekoliko obilježja: pojavljuju se u različitim sljedovima vokala, od /ie/ do /uo/, drugi je diftonški vokal obično dulji, najčešće se pojavljuju u medijalnome položaju u riječi, od kojih prvi diftonški vokal (prednji /e/ ili stražnji /o/) predstavlja slabi vokal koji u dugim (ne)naglašenim slogovima diftongizira prema jakom otvorenom vokalu (/e/ ili /o/). Nadalje, najbolje ih čuvaju otočni govori (Moguš, 1977). Prema prethodnim opisima, diftonge /ie/ i /uo/ na otoku Braču imaju govornici iz Bola, Pučišća i Gornjega Humca. Biočina (2019) na temelju spontanih govora izvornih dijalektalnih govornika različite dobi, spola i obrazovanja iz tih mjesta utvrđuje da čestotnost diftonga varira s obzirom na dob i mjesto. Naime, diftonge [ie] i [uo] Pučišćani ostvaruju dosljednije od snimljenih govornika iz Gornjega Humca i Bola. Međutim, i među potonjima postoje razlike, pa su diftonzi rašireniji u gornjohumčanskom nego u bolskom. U Bolu diftonge čuvaju samo stariji govornici i pojedini srednje stari govornici (Biočina, 2019). Navedeno nije u skladu sa zaključcima prethodnih skupnih opisa bračkih govora, po kojima se diftonzi u Gornjem Humcu čuju još samo u vlastitim imenima (Šimunović, 2006). Za potrebe ovog istraživanja preuzet je dio korpusa iz doktorskog istraživanja Biočine (2019), preciznije snimke spontanoga govora 45 govornika iz Bola, Gornjega Humca i Pučišća. Slušnom analizom zamijećeno je da se diftonzi ne pojavljuju samo u dijalektalnim riječima (npr. [ʃaltuora], [neʋierix]), već i u leksiku standarda (npr. [studient], [buolniʦi]). Na ciljanim riječima u kojima su slušno i akustički verificirani diftonzi ([ie] i [uo]), provedena je formantska analiza. Za potrebe preciznijega akustičkog opisa diftonga, procijenjene su formantske vrijednosti prvih triju formanata u medijalnim stabilnim dijelovima vokalā te u tri točke tranzijentskih područja. S obzirom na to da su se diftonzi i u forenzičnoj fonetici pokazali kao snažni fonetski markeri i idiosinkratična obilježja govornika, ovim se istraživanjem nastojala teorijski i akustički opisati njihova distribucija u govorima otoka Brača.
brački govori ; diftonzi ; formantska analiza
nije evidentirano
engleski
Diphthongs in Chakavian speeches of the island of Brač
nije evidentirano
speeches of the Island of Brač ; diphthongs ; formant analysis
nije evidentirano
Podaci o prilogu
23-23.
2020.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Nigoević, Magdalena ; Matešić, Mihaela
Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)
978-953-352-048-3
Podaci o skupu
XXXIV. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezično i izvanjezično u međudjelovanju
predavanje
24.09.2020-26.09.2020
Split, Hrvatska