hrvatski

Imenuj more naše domovine. – Interpersonalni metadiskurs u udžbenicima Prirode i društva

Ljudsko se znanje jezikom oblikuje, stječe, prenosi i procjenjuje (Beacco et al 2010, Di Cerbo et al 2014), pa je za učenje ključna visoka razina poznavanja jezika na kojemu se učenje odvija. Za to je potrebno poznavanje općega jezika, stručnih termina te funkcionalnoga stila kojim se služi u određenome predmetu, a glavni je izvor toga specifičnoga jezičnoga znanja i unosa - udžbenik. Stoga su istraživanja udžbeničkih tekstova važna tema primijenjene lingvistike: od istraživanja njihovih općih jezičnih obilježja (Schleppegrel 2018, 2009, 2004) do obilježja tekstova iz pojedinih područja (Short 1994, Di Cerbo, Anstrom i Rivera 2013, Bailey, Butler, Stevens i sur. 2007). Temeljni je cilj udžbenika prenijeti znanje na pedagoški primjeren način pa Hyland (2000:107) navodi da je udžbenik tekst sjecište dviju vrsta diskursa: obrazovnoga diskursa i diskursa pojedinoga znanstvenoga područja. Stoga je izrazito važno obilježje udžbeničkoga teksta mogućnost uspostavljanja komunikacije između autora i čitatelja. Prezentiranje autora u tekstu, uključivanje čitatelja u komunikaciju, odnosno ideja da komunikacija „uključuje osobnosti, stavove i pretpostavke onih koji komuniciraju“ (Hyland 2005:3), temeljne su odlike metadiskursa. Iako iznimno heterogena kategorija, Hyland (2020, 2009) razlikuje tekstnu i interpersonalnu dimenziju metadiskursa. U ovome se radu istražuje interpersonalni metadiskurs u udžbenicima za nastavni predmet Priroda i društvo (1.- 4. r. OŠ). Taj nastavni predmet objedinjuje sadržaje više različitih znanstvenih područja (biologija, geografija, povijest) koji se međusobno razlikuju jezičnim obilježjima (Schleppegrel 2018, 2004) te jačinom dokaza za tvrdnje i spoznaje koje donose (Simon-Vandenberen i Aijmer, 2007). Stoga se u istraživanju polazi od pretpostavke da će se zastupljenost potkategorija interpersonalnoga metadiskursa razlikovati s obzirom na dob učenika kojima je tekst namijenjen, kao i na uže znanstveno područje kojemu tekst pripada. S ciljem ispitivanja hipoteze provest će se kvalitativna analiza cjelovitih tekstova dvaju udžbeničkih kompleta pomoću alata Nvivo 11. U analizi će se primijeniti Hyladnova (1999) klasifikacija interpersonalne metadiskurne razine. Budući da ne postoje slična istraživanja za hrvatski jezik, posebna će se pozornost posvetiti istraživanju lingvističkih sredstava kojima se u udžbeničkim tekstovima ostvaruju interpersonalna metadiskursna obilježja (uporaba zamjenica, imperativa, posvojih pridjeva).

jezik školovanja, didiaktičko-kognitivna dimenzija, analiza diskursa

nije evidentirano