Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 108037

Lizimetrijski monitoring u Nacionalnim parkovima u Hrvatskoj


Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan
Lizimetrijski monitoring u Nacionalnim parkovima u Hrvatskoj // IX. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva / Racz, Zoltan (ur.).
Zagreb, 2001. str. 65-66 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Lizimetrijski monitoring u Nacionalnim parkovima u Hrvatskoj
(Lysimetric monitoring in National parks of Croatia)

Autori
Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
IX. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva / Racz, Zoltan - Zagreb, 2001, 65-66

Skup
Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije

Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 03-07.07.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Lizimetri; Nacionalni parkovi; otopina tla.

Sažetak
Praćenje taložnih tvari u Nacionalnim parkovima u Hrvatskoj započeto je 1995. godine u Šumarskom institutu, Jastrebarsko u okviru projekta Ministarstva znanosti. Tom metodom koja je danas vrlo bliska metodi ICP- Forest monitoring (International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forest), do danas je obuhvaćeno nekoliko Nacionalnih parkova na području Hrvatske: &#8220 ; Risnjak&#8221 ; , &#8220 ; Paklenica&#8221 ; , &#8220 ; Brijuni&#8221 ; , &#8220 ; Mljet&#8221 ; , &#8220 ; Plitvice&#8220 ; , Sjeverni Velebit&#8221 ; . Plohe su veličine 1 ha te su obilježene i opremljene za praćenje. One su u šumskim zajednicama bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum/ Ht.), pretplaninske šume bukve (Homogino-alpine-Fagetum sylvaticae/Ht 1938/Borh. 1963) i šumi crnike (Quercetum ilicis). Uzorkovanje otopine tla na plohama se obavlja pomoću malih plastičnih lizimetara. Plastični se lizimetri postavljaju u tlo na dubini od 10 cm ili ispod humusnog horizonta. Oni sakupljaju procjednu tekućinu u tlu. Površina sabirnika (kadice) iznosi 1093 cm2. Kao filter u plastičnoj se posudi nalazi 96% čisti kvarcni pijesak radi pročišćavanja tekućine od čestica tala. Svi se instrumenti i posude prije postavljanja na plohe ispiru 10% dušićnom kiselinom te nekoliko puta redestiliranom vodom. Uzorkovanje tekućina obavlja se jednom, a po potrebi i više puta mjesečno. Kemijski sastav tekućina određuje se u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Određuju su se ioni Cl-, SO42--S, NO3--N, NH4+-N, Na+, K+, Ca2+ i Mg2+. Upotrebljavaju se analitičke metode koje su standardne ili uobičajene za određivanje malih količina tvari u vodama i padalinama: spektofotometrijskom (spektofotometar Perkin Elmer Lambda-l) su metodom određivani SO42- - ioni, NO3- - ioni, metodom ionselektivnih elektroda (ORION &#8211 ; Microprocesor ionanalyser, model 901) NH4+ -ion i Cl- -ion, a metalni ioni (natrij i kalij- alkalni, kalcij i magnezij &#8211 ; zemnoalkalni) određuju se na atomskom apsorpcijskom spektrofotometrijom (Atomski spekt. Perkin Elmer, model 603). Na terenu su se mjerili pH i vodljivost u mS. Prema dobivenim podacima, suha i mokra depozicija u našim zaštićenim šumskim ekosustavima utjeće na kvalitetu otopine tla (lizimetrijske vode) istraživanih tala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00240105

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko

Profili:

Avatar Url Ivan Pilaš (autor)

Avatar Url Boris Vrbek (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan
Lizimetrijski monitoring u Nacionalnim parkovima u Hrvatskoj // IX. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva / Racz, Zoltan (ur.).
Zagreb, 2001. str. 65-66 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
Vrbek, B. & Pilaš, I. (2001) Lizimetrijski monitoring u Nacionalnim parkovima u Hrvatskoj. U: Racz, Z. (ur.)IX. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva.
@article{article, editor = {Racz, Z.}, year = {2001}, pages = {65-66}, keywords = {}, title = {Lysimetric monitoring in National parks of Croatia}, keyword = {}, publisherplace = {Brijuni, Hrvatska} }