hrvatski

Uloga vode pri pokretanju klizišta u "podsljemenskoj zoni" Grada Zagreba

Na području „podsljemenske zone“ Grada Zagreba zabilježen je veliki broj pokrenutih klizišta. Cilj ovog završnog rada je definiranje uloge i značaja vode pri pokretanju klizišta. U okviru ovog rada prikupljeni su podaci o prostornoj distribuciji klizišta, hidrološkim i hidrogeološkim karakteristikama istraživanog područja te oborinama u razdoblju najintenzivnijeg pokretanja klizišta. Proveden je i niz analiza koje su uključivale interpretaciju odnosa prostorne distribucije klizišta s obzirom na hidrološke i hidrogeološke značajke te interpretaciju utjecaja oborina na pojavu klizišta. Ustanovljeno je kako se 52, 9 km vodovodnih instalacija te 46, 7 km kanalizacije, nalazi u području zahvaćenim klizanjem. Naslage u kojima najčešće dolazi do klizanja su laporovite naslage (43, 88%), što čini 56, 35% ukupne površine klizišta u „podsljemenskoj zoni. Većina podataka odnosila se na razdoblje od 2012.-2016. godine, odnosno najviše klizišta je zabilježeno 2013. i 2014. godine. Pri analizi oborina korišteni su podaci o oborinama s meteorološke postaje Grič. Na osnovi prikupljenih podataka o točnim datumima aktivacije klizišta, utvrđeno je šest oborinskih događaja koji su premašili globalne granične vrijednosti oborina intenzitet- trajanje (ID), te pokazuju granične vrijednosti najsličnije onima dobivenim za područje središnje i južne Europe. Načinjena je i procjena ugroze prometnica te ljudi i objekata od klizišta na istraživanom području te je ustanovljeno kako 478 klizišta zahvaća prometnice na promatranom području, dok 33% od ukupnog broja klizišta zahvaća izgrađena i stambena područja.

Grad Zagreb, klizišta, voda, uzroci klizanja

nije evidentirano