hrvatski

Analiza modela suprijevoza u urbanom transportu

Sve veći broj stanovnika postaje rastući problem za brojne gradove koji nisu bili dizajnirani tako da omoguće sve potrebe za putovanje sve većeg broja ljudi. Zbog toga se sve češće javljaju problemi zagušenja u prometu u urbanim područjima, zagađenja okoliša, prevelika potrošnja neobnovljivih izvora energije te buka koja stvaraju vozila. Kao moguće rješenje na sve veću potražnju za mobilnošću stanovništva javlja se suprijevoz odnosno sustav dijeljenja automobila koji se temelji na načelu održivog razvoja. U proteklim desetljećima ljudima je bilo lakše kupiti i posjedovati automobil što je dovelo do veće izgradnje cesta i opterećenja urbanih područja. Međutim, zbog rastućih cijena goriva, sve težeg pronalaska parkirnih mjesta u urbanim središtima te troškovima koje uz sebe veže posjedovanje osobnog automobila, popularnost suprijevoza u svijetu sve više raste. Stoga je svrha ovog rada definirati pojam suprijevoza, analizirati njegov razvoj kroz povijest i prikazati dosadašnju praksu u svijetu. Carsharing organizacije omogućuju korisnicima kratkoročnu uporabu vozila iz voznog parka, smanjujući potrebu za posjedovanjem privatnog vozila. Sustav dijeljenja automobila može biti zamjena za vlasništvo automobila. Korisnici imaju pristup automobilu, a korištenje plaćaju ili na temelju vremena korištenja ili na temelju prijeđenih kilometara. Ovi su automobili parkirani u stambenim četvrtima i obično su udaljeni nekoliko minuta hoda od kuće pojedinca. U brojnim istraživanjima navedene su prednosti i nedostaci sustava dijeljenja automobila, a kao najvažnije prednosti ovakvog oblika prijevoza ističu se smanjenje broja vozila u prometu, uštede pojedinaca na troškovima za prijevoz, smanjenje zagađenja okoliša te povećana mobilnost. Cilj ovog rada bio je istražiti upoznatost korisnika sa pojmom suprijevoza te njihove stavovi o takvom obliku prijevoza na području Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su kako iako je prisutan, suprijevoz i dalje ne koristi većina ispitanika u Republici Hrvatskoj.

suprijevoz, održivi razvoj, mobilnost, gradski promet

nije evidentirano