hrvatski

Procjena dostatnosti zaliha nuklearnoga goriva u slučaju značajnoga doprinosa nuklearne energije u rješavanju problema globalnoga zatopljenja

Globalno zatopljenje i klimatske promjene iz godine u godinu postaju sve veći problem te je emisije stakleničkih plinova potrebno reducirati prema preporukama IPCC-a. Jedno od mogućih rješenja za redukciju emisije stakleničkih plinova je značajno povećati udio nuklearnih elektrana u svijetu do kraja stoljeća. Cilj ovog rada bio je razviti proračunski model za procjenu potrebnih količina nuklearnog goriva pomoću kojeg su se procijenile potrebne količine nuklearnog goriva (urana i torija) u slučaju značajnog udjela nuklearnih elektrana u svijetu do kraja stoljeća. Navedene su poznate zalihe urana i torija. Izračunate su potrebne količine primarne i električne energije u svijetu do 2100. god. Koristeći proračunski model analizirala su se dva scenarija. Scenarij 1 ima umjereno povećanje dok scenarij 2 ima značajno povećanje udjela nuklearne energije u budućnosti na globalnoj razini. Oba se scenarija dijele na po 3 podscenarija. Za navedene scenarije procijenjena je dostatnost poznatih zaliha urana i torija te izračunata emisija stakleničkih plinova iz nuklearnih izvora. Zalihe urana su većinom dovoljne za sve scenarije, dok su zalihe torija i više nego dovoljne za sve scenarije koji koriste torijev gorivni ciklus. Došlo se do zaključka da svi scenariji uvelike doprinose redukciji emisija stakleničkih plinova. Na kraju su svi scenariji uspoređeni s gledišta proizvedenog radioaktivnog otpada, a najpovoljniji su scenariji koji koriste MSTR elektrane uz PWR elektrane.

globalno zatopljenje ; zalihe urana ; zalihe torija ; uranov gorivni ciklus ; torijev gorivni ciklus ; emisija GHG ; radioaktivni otpad

nije evidentirano