hrvatski

Emocionalni i preferencijski aspekt glazbenoga iskustva učenika kao osnova za interkulturalno učenje

Prenošenje emocija glazbom imanentno je svim kulturama svijeta. Ta glazbena funkcija analitički se može promatrati kroz niz odrednica koje oblikuju glazbeno djelo – od tonskoga sustava, preko tempa, ritma, dinamike, artikulacije pa sve do izvođača koji sukladno svojoj interpretaciji mogu utjecati na intenzitet doživljene emocije ili čak u potpunosti izmijeniti percipiranu emociju. Osim emocija, glazbene su preferencije, kao procjene sviđanja djela, važan aspekt glazbenoga iskustva slušatelja koji postavlja osnovu za glazbeni interkulturalni odgojno-obrazovni rad. U radu se istražuje utjecaj dobi, spola i poznavanja glazbenoga ulomka na doživljavanje emocija i glazbene preferencije. U istraživanju su učenici prvoga i četvrtoga razreda osnovne škole slušali pet pjesama u izvođenju dječjega zbora i pet glazbenih primjera glazbe svijeta te su uz svaki promjer, odabiranjem jedne od četiriju emocija suprotnih valencija pozitivno – negativno (sretno – tužno) i aktivno – neaktivno (uzbuđeno – mirno), iskazivali doživljenu emociju. Uz doživljenu su emociju učenici utvrđivali stupanj preferencije glazbenoga djela, kao i poznatost glazbenoga ulomka. Iako je svaki vokalni glazbeni primjer imao tekst na drugom svjetskom jeziku, koji bi izdvojen od glazbe nosio specifičnu zvučnu sliku i značenje, dobiveni rezultati pokazuju dominantnost glazbe u izazivanju emocija kod učenika. Rezultati istraživanja potvrdili su univerzalnost glazbe u emocionalnoj ekspresivnosti te navode na zaključak kako emocionalna i preferencijalna otvorenost učenika prema glazbi nadilaze kulturološke okvire.

emocije, glazbene preferencije, glazbe svijeta, interkulturalnost

nije evidentirano