hrvatski

Kolika je cijena znanstvene nepismenosti u vrijeme globalne pandemije?

Otkako je izbila globalna pandemija novog tipa virusa SARSA (SARS-CoV-2), javnost je preplavljena poluistinitim ili nedovoljno provjerenim informacijama, ili, jednostavno, dezinformacijama. U razdoblju prvih mjesec ili dva od izbijanja epidemije u Kini i zemljama Dalekog istoka pa do potvrđenih slučajeva u Europi i zemljama Zapada, javnost razvijenih zemalja (svakako Europe, SAD-a, a onda i naših krajeva) trpi od nepotpunih pa počesto i kontradiktornih informacija o kojima značajnom dijelu populacije ovisi zdravlje, posao, a mnogima i goli život. Tek nakon što je epidemija dosegla vrhunac u Kini (i kada je svakako svima moglo i trebalo biti jasno da se radi o ozbiljnoj bolesti s neslućenim posljedicama po globalno društvo i gospodarstvo većine zemalja svijeta), WHO proglašuje stanje globalne pandemije, a tek mnogo kasnije opća javnost doznaje o kakvoj se doista bolesti radi. Zašto takav slijed događaja? Čemu tolike odgode i odugovlačenja u postupku informiranja? Jesu li reakcije, bilo političara, bilo stručnjaka, bile uvijek ispravne? Napokon, kolika je cijena nedovoljnog poznavanja znanosti – kako činjenica, tako i znanstvene metode i sredstava komunikacije u znanosti?

Globalna pandemija ; SARS-CoV-2 ; WHO ; znanstvena pismenost

nije evidentirano