hrvatski

Tajne željeza

Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više arheoloških i povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti na čitavom Europskom kontinentu. Proces dobivanja željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan je postupak koji je podrazumijevao dobro poznavanje čitavog procesa, od pronalaska i prikupljanja kvalitetne rude u prirodi, preko izgradnje talioničkih peći koje su mogle biti različitog oblika, pa sve do samog procesa taljenja u kojem se na visokim temperaturama ekstrahirao poluproizvod (spužvasto željezo, eng. iron bloom). Sam proces nije završavao na ovom stupnju jer se u dobivenom poluproizvodu nalazilo još dosta nečistoća koje su se u daljnjem postupku primarnog kovanja izdvojile te je tek takav produkt bio pogodan za obradu i oblikovanje predmeta od strane majstorakovača. Čitav taj proces zahtijevao je dobro poznavanje svih etapa rada, znanje koje se zasigurno prenosilo s generacije na generaciju, a ponekad je skrivalo i neke tajne koje su znali samo iskusni majstori-talioničari. Prisutnost predmeta vezanih uz talioničku djelatnost na nekoliko arheoloških nalazišta u Podravini kao i rezultati svih provedenih arheoloških istraživanja, potakli su prijavu interdisciplinarnog znanstveno- istraživačkog projekata “Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba” na fondaciju Hrvatske zaklade za znanost. Projekt akronima TransFER provodi se od 2016. godine u suradnji više institucija i pojedinaca: Instituta za arheologiju kao nositelja, Muzeja grada Koprivnice, Muzeja grada Zagreba, Rudarsko-naftno- geološkog fakulteta, Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te kolega iz Slovenije. Sam projekt ima tri osnovna cilja: 1) de nirati podrijetlo željezne rude i potrebnih resursa (glina, voda, drvo) ; 2) de nirati tehnologiju obrade željezne rude kroz razdoblja i intenzitet te proizvodnje ; 3) de nirati utjecaj proizvodnje željeza u kontekstu socio-kulturološkog okružja i interakcija ljudi i roba. Arheološkim je istraživanjima pronađeno više različitih peći u Podravini. To je potaklo na razmišljanje o različitim tehnološkim rješenjima pri taljenju željezne rude u različitim razdobljima, odnosno o drugačijem postupku u obradi dobivenog poluproizvoda. Tehnološki proces taljenja mogao je biti proveden u jamskim pećima ili pećima na istek kakve su pronađene na lokalitetima Virje – Volarski breg i Sušine te Hlebine – Velike Hlebine, dok nam o daljnjoj obradi dobivenog poluproizvoda rječito govore peći s nalazišta Hlebine – Dedanovice. Izložbom „Tajne željeza“ predstavljeni su upravo ovi lokaliteti. O povezanosti korištene željezne rude močvarnog tipa i poluproizvoda, odnosno gotovog predmeta, ukazuju provedene minerološke i geokemijske analize. Poradi boljeg razumijevanja samog talioničkog procesa i primarne obrade željeza, nekoliko je suradnika na projektu TransFER sudjelovalo na radionicama eksperimentalnog taljenja i kovanja u Češkoj i Mađarskoj, što nas je ohrabrilo u organiziranju nekoliko vlastitih radionica u okviru manifestacije Renesansni festival u Koprivnici. Na kraja, ali ne manje važno, valja istaknuti da su na svim do sada istraženim arheološkim nalazištima pronađeni ostaci stambenih objekata i drugih naseobinskih struktura koji su pratili i podupirali ovu proizvodnu djelatnost. Prema sadašnjim spoznajama možemo tako pratiti kontinuitet ove gospodarske djelatnosti na području Podravine od 4./5. stoljeća do 8. i u 9. stoljeće. Nadamo se posjetiteljima dočarati sve postupke obrade željeza na području Podravine tijekom više arheoloških i povijesnih razdoblja te otkrili neke male i velike tajne koje se kriju iza svakog željeznog uporabnog predmeta korištenog u predindustrijsko doba na ovim prostorima.

radionice za proizvodnju željeza ; spužvasto željezo ; močvarna željezna ruda ; kasna antika ; rani srednji vijek ; eksperimentalna arheologija ; Podravina

nije evidentirano