Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Mišljenje i stavovi studenata sestrinstva o namjernom prekidu trudnoće iz „humanitarnih razloga“ (CROSBI ID 434689)

Ocjenski rad | diplomski rad

Vinter, Barbara Mišljenje i stavovi studenata sestrinstva o namjernom prekidu trudnoće iz „humanitarnih razloga“ / Vuletić, Suzana (mentor); Osijek, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, . 2020

Podaci o odgovornosti

Vinter, Barbara

Vuletić, Suzana

hrvatski

Mišljenje i stavovi studenata sestrinstva o namjernom prekidu trudnoće iz „humanitarnih razloga“

Cilj istraživanja: Cilj istraživanja „Mišljenje i stavovi studenata sestrinstva o namjernom prekidu trudnoće iz „humanitarnih razloga“ jest ispitati stavove i mišljenje o pobačaju iz tzv. „humanitarnih razloga“ kod studenata sestrinstva te utvrditi eventualne razlike u odgovorima obzirom na spol, radno iskustvo i religioznost. Ustroj studije: Presječno istraživanje. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno putem online ankete preko Google obrasca, a obuhvatilo je ukupno 140 studenata prve godine preddiplomskog studija sestrinstva, druge godine preddiplomskog studija sestrinstva, prve godine diplomskog studija sestrinstva i druge godine diplomskog studija sestrinstva Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 140 ispitanika, od kojih je 33 (24 %) muškaraca te 107 (76 %) žena. Medijan dobi je 24 godine (interkvartilnog raspona od 21 do 31 godine), u rasponu od 18 do 55 godina. Čak 92 (66 %) ispitanika žive u gradu, podjednako prema godini studija, dok 83 (59 %) ispitanika radi u struci. Zaključak: • Većina ispitanika upoznata je s načinima na koje se izvršava pobačaj jer su svi zdravstvene struke. • Žene se značajnije slažu s tvrdnjom da život počinje spajanjem ženske i muške spolne stanice, za razliku od muškaraca jer su žene te u kojima se 9 mjeseci razvija fetus. U ostalim tvrdnjama nema značajnih razlika obzirom na spol. • Ispitanici koji ne rade u struci značajnije više smatraju da otac djeteta također ima pravo odlučivati o pobačaju, za razliku od ispitanika koji rade u struci. • Ispitanici koji rade u struci značajnije se slažu s tvrdnjom da se Crkva ne bi trebala miješati u pitanje pobačaja. • Religiozni ispitanici više smatraju da život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice te da i jedan i drugi roditelj imaju jednako pravo o donošenju odluka. Oni se ne slažu da embrij nije živ do određenog tjedna i da ne osjeća bol pri pobačaju, za razliku od ispitanika koji nisu religiozni. Vidljivo je da Crkva i vjera dosta utječu na njihov način razmišljanja jer je pobačaj po vjerskim uvjerenjima grijeh. • Osobe koje su se izjasnile kao nereligiozne smatraju da o pobačaju treba odlučivati samo žena i nitko drugi, smatraju da se Crkva ne treba miješati u pitanje pobačaja koji je po njima opravdan u slučaju silovanja, incesta te nepovoljnog utjecaja na zdravlje žene. Vidljive su drastične razlike u odgovorima obzirom na religioznost. Nereligiozne osobe tome pristupaju više individualno i ne generaliziraju sve, odnosno na pobačaj ne gledaju samo kao na grijeh. • Mlađi ispitanici također drugačije gledaju na pobačaj. Oni smatraju da je bolje napraviti pobačaj, nego roditi neželjeno dijete, za razliku od starijih ispitanika.

pobačaj ; vrste pobačaja ; kirurške metode ; farmakološke metode ; istraživanja pobačaja

nije evidentirano

engleski

Opinions and Attitudes of Nursing Students about Intentional Termination of Pregnancy for “Humanitarian Reasons”

nije evidentirano

abortion, types of abortion, surgical methods, pharmacological methods, abortion research

nije evidentirano

Podaci o izdanju

51

18.09.2020.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek

Osijek

Povezanost rada

Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)