hrvatski

Prvi rezultati DNA-barkodiranja bioraznolikosti hrvatske faune obalčara (Plecoptera) i lažištipavaca (Pseudoscorpiones)

Danas se u filogenetskim i taksonomskim istraživanjima paralelno koriste molekularne i morfološke metode radi dobivanja što vjerodostojnijih podataka o raznolikosti, filogenetskim odnosima i taksonomskom statusu vrsta. Često korištena molekularna metoda je metoda DNA-barkodiranja koja služi za determinaciju biološkog materijala u smislu identifikacije vrsta, a također i kao metoda za otkrivanje novih vrsta koje se međusobno ne mogu razlikovati na temelju morfoloških obilježja (kriptične vrste) uz naglasak na opisivanje i otkrivanje novih endemskih, ugroženih i invazivnih vrsta [1]. Metoda se temelji na određivanju slijeda nukleotida standardiziranog fragmenta mitohondrijskog gena za podjedinicu citokromske oksidaze I (COI) duljine oko 658 pb, tzv. DNAbarkoda. DNA-barkodovi upisuju se u međunarodne baze podataka (BOLD i GenBank) koje na taj način pohranjuju veliku količinu podataka dostupnih za bioinformatičke analize. Istraživanje faune Hrvatske podrazumijeva predstavnike vrsta iz 3 različite biogeografske regije: mediteranske, gorske i kontinentalne Hrvatske, s prosječno po 3 uzorka po vrsti prikupljenih na 100 različitih lokacija. Obalčari (Plecoptera) su hemimetabolni kukci koji naseljavaju vodena staništa, a u fauni Hrvatske zabilježeno je 80 vrsta. Zbog antropogenog utjecaja pripadaju redu najugroženijih kukaca na našem području [2]. Do sada je barkodirano 200 uzoraka, a nekoliko njih karakterizira velika nekorigirana udvojena genetska udaljenost (od 5 – 10 %) u odnosu na do sada opisane vrste. Lažištipavci (Pseudoscorpiones) su predstavnici razreda paučnjaka i važan su segment faune tla i podzemlja. Do sada je u Hrvatskoj utvrđeno 118 vrsta lažištipavaca, od kojih 83 % pripada porodicama Chthoniidae i Neobisiidae i od kojih su mnogi endemi u podzemlju [3]. U zadnjih 15 godina u Hrvatskoj je otkriveno 19 novih vrsta, pa se pretpostavlja da će primjena metode DNA- barkodiranja doprinijeti otkrivanju novih vrsta. Do sada je barkodirano 50 uzoraka, od čega veliki broj vrsta predstavlja prvi upis u bazu BOLD.

DNA barkodiranje, CroBarFauna, Plecoptera, Pseudoscorpiones

nije evidentirano